Djeca koja se nezdravo hrane mogu razviti krute arterije do 17. godine, pokazuje istraživanje. Stručnjaci kažu da konzumiranje puno masti i šećera brže stari srce, povećavajući rizik od moždanog i srčanog udara prije nego što djeca uopće napuste školu.
Rizik od srčanog udara kod djece
Britanska zaklada za srce upozorila je da sve veći troškovi života otežavaju obiteljima da se dobro hrane. Autorica studije i liječnica Genevieve Buckland sa Sveučilišta u Bristolu rekla je: "Ovo pokazuje važnost razvijanja dobro uravnoteženih prehrambenih navika od djetinjstva. Krutost arterija važan je znak oštećenja krvnih žila s potencijalnim dugotrajnim učincima."
Arterije nose svježu krv iz srca i oko tijela te prirodno postaju tvrđe s godinama. Ukočenost znači da ne mogu nositi toliko krvi odjednom, što tjera srce da kuca češće i povećava krvni tlak. Previše masti, pušenje i dijabetes ubrzavaju ovaj proces i povećavaju rizik od smrtonosnih srčanih bolesti.
Porast pretile djece
Studija liječnice Buckland provjerila je prehranu oko 4700 djece u dobi od 10 i 13 godina i izmjerila im arterije u dobi od 17 i 24 godine. Djeca s prehranom bogatom kalorijama, mastima i šećerom, a siromašnim vlaknima - imala su čvršće arterije u dobi od 17 godina u usporedbi s djecom koja su bila zdravije odgojena.
Jedno od 11 djece u Engleskoj pretilo je do polaska u školu, a više od trećine ima prekomjernu težinu do kraja šestog razreda. Ultraprerađena hrana, za koju je vjerojatnije da je nezdrava, čini oko dvije trećine prehrane britanske djece, pokazalo je izvješće.
U Hrvatskoj 35 posto djece ima prekomjernu težinu ili je pretilo, a na razini Europe 26 posto.
"Problem debljine prisutniji je u dječaka (14 posto) nego u djevojčica (10 posto), a izrazite spolne razlike prisutne su i u Hrvatskoj gdje debljinu ima 18 posto dječaka i 12 posto djevojčica. Iako SZO preporučuje svakodnevnu konzumaciju pet porcija svježeg voća i povrća, većina zemalja Europske regije SZO-a izvješćuje nisku konzumaciju istih. U Hrvatskoj svako treće dijete (32 posto) svakodnevno konzumira voće, a povrće svakodnevno konzumira tek svako peto dijete (20 posto). Prema tome, Hrvatska je zajedno s Litvom i Gruzijom smještena na samo začelje po dnevnoj konzumaciji svježeg voća te među posljednjih pet zemalja po konzumaciji svježeg povrća. Zaslađeni napici predstavljaju jedan od najčešćih izvora dodatnih šećera u djece. Prema posljednjem COSI izvještaju gotovo četvrtina djece (22 posto) konzumira zaslađene napitke više od tri puta tjedno", navodi HZJZ.
Liječnica Sonya Babu-Narayan je komentirala stanje djece: "Srčane bolesti glavni su uzrok invaliditeta i prerane smrti u Ujedinjenom Kraljevstvu. Rezultati ove studije sugeriraju da poboljšanje prehrane mora početi rano i trajati doživotno", piše The Sun.
POGLEDAJTE VIDEO: Hrvatski 8-godišnjci među najgorima po pretilosti u EU-u!
