Profesor dr. Andrija Bogdanović, internist hematologije za visokodijagnostičku hematološku dijagnostiku KCS-a, otkrio je za RTS koliko često treba vaditi krv, zašto rezultati variraju i koji su parametri najvažniji.
Dr. Bogdanović je objasnio zašto većina bolnica, kada im pacijent dođe s nalazima, ponovno rade analizu krvi i priznaju samo svoje nalaze.
"Prva i osnovna stvar je da ljudi imaju svoju inerciju, vremenom i godinama imamo dijagnostički pristup kada vidimo određene brojeve. Postoje vrijednosti u laboratorijskim nalazima koje vrijede samo dan ili dva i ako je netko ozbiljno bolestan, vrijednosti se mogu mijenjati iz dana u dan", istaknuo je profesor.
Dr. Bogdanović je napomenuo da kod hematoloških bolesnika krvna slika vrijedi jedan dan za teške bolesnike koji su na kemoterapiji i leže u bolnici. Tada se vadi krv na jedan ili dva dana. Za bolesnike koji dolaze od kuće, krvna slika može biti stara i desetak dana.
Koliko često treba vaditi krv?
Krvnu sliku dovoljno je provjeriti jednom godišnje, ako se osoba dobro osjeća. U nekom normalnom pregledu za osobe od 40 do 50 godina dovoljna je jedna kontrola biokemije i krvne slike godišnje. Ako netko ima tegobe ili probleme zbog kojih se ne osjeća dobro, treba ponoviti laboratorijske pretrage.
"Kada pacijent pogleda referentne vrijednosti poslije laboratorijskih analiza, to nama skraćuje posao. Te rezultate su pogledale kvalificirane osobe. Ako vrijednosti kod krvne slike ne odstupaju više od pet posto od referentnih vrijednosti, nama ste uštedjeli posao", kazao je dr. Bogdanović.
Profesor dr. Andrija Bogdanović, internist hematologije za visokodijagnostičku hematološku dijagnostiku KCS-a
Rezultati analize krvi mogu varirati te je važno promatrati tri osnovne vrijednosti: hemoglobin koji je parametar anemije, leukocite koji su parametar upale i parametre trombocita.
"To je ono s čim počinjemo i jako je važno da je leukocitarna formula približno normalna. To je onda relativno normalna krvna slika. Odstupanja veća od pet do deset posto vrijednosti nisu nešto što se događa slučajno", istaknuo je dr. Bogdanović.
Utječe li jelo na krvnu sliku?
"Mnogo je razloga zašto normalni parametri mogu varirati. Oni nisu strogo definirani. Broj leukocita tijekom dana može varirati kod iste osobe unutar 20 minuta. Budući da rezultati mogu varirati, jako je važno krv vaditi nakon sjedenja jer se cirkulacija smiri", dodao je stručnjak te je zatim otkrio utječe li hrana na rezultate krvnih pretraga?
"Na krvnu sliku ne utječe jelo, ono utječe na biokemijske parametre. U rezultatima će se pokazati vrijednosti onoga što ste kasno večerali. Šećer se radi isključivo na prazan želudac", rekao je.
"Rezultati krvi mogu se podijeliti na tri dijela: na standardne analize, to je ono što svi najčešće uzimamo, na specifične analize i markerske parametre koji se koriste u iznimnim situacijama.
Ako pacijent ima standardne nalaze, to pokazuje da mu normalno rade jetra, bubrezi, ima normalnu razinu i regulaciju šećera i normalnu regulaciju elektrolita", istaknuo je dr. Bogdanović.
POGLEDAJTE VIDEO: Tik Toku odzvonilo u SAD-u, hoće li ga zabraniti i u Europi?
