Vitamin D se iz povjesnih razloga svrstava u vitamine iako po svojoj strukturi i mehanizmu djelovanja spada u hormone pa govorimo o vitaminu D kao prohormonu s više aktivnih metabolita, koji djeluju kao hormoni. Najdjelotvorniji oblici koji se koriste u terapijske svrhe su ergokalciferol (vitamin D2) koji je biljnog podrijetla i kolekalciferol (vitamin D3) koji je životinjskog podrijetla.
Neovisno o tome da li se vitamin D stvara u organizmu ili ga unosimo hranom, on se mora aktivirati da bi bio biološki aktivan. Vitamin D naše tijelo proizvodi pod utjecajem sunčevih zraka. Osim pomoću sunca vitamin D u organizam unosimo i putem nekih namirnica životinjskog podrijetla i žitarica, ali mi putem hrane nosimo svega 10 % potrebnih količina, znači zanemarivo u odnos na količinu koje tijelo stvara pod utjecajem sunčevih zraka. Boravak na suncu od 20 minuta daje tijelu približno 250 µg vitamina D.
Dok za vrijeme trudnoće dolazi do povećanog gubitka kalcija iz organizma, uslijed povećanih potreba fetusa i povećane ekskrecije urinom, postoji povratni efekt kod kojega žene koje su više puta rodile nemaju povećan rizik za nastanak osteopenije, za razliku od nerotkinja.
U gestacijskoj dobi, ako žena ima deficit vitamina D, to ima veći učinak na zdravlje kostiju fetusa, nego same trudnice. Različiti su učinci na djelovanje kod smanjene koncentracije vitamina D.
Provode se različita istraživanja u svrhu definiranja uloge nedostaka vitamina D u najranijoj dobi na anatomske promjene mozga, šizofreniju, multiplu sklerozu, pojedine tumore, različite autoimune bolesti u odrasloj dobi.
Ako govorimo o sigurnosti, izlaganje sunčevoj svjetlosti ima prednost u odnosu na oralnu primjenu dodataka vitamina D. Čovjek se ne može otrovati vitaminom D od izlaganja suncu, ali može od oralne primjene gdje je gornja granica unosa preko 10 000 IU/dan. Međutim, poznato je da pretjerano izlaganje sunčevoj svjetlosti dovodi do nastanka opeklina, foto starenja i tumora kože. Nije definirano potrebno vrijeme izlaganja da bi se postigle optimalne količine vitamina D, što je u ovisnosti o različitim faktorima poput doba dana, doba godine, stupnja pigmentacije kože, vrsti odjeće. Znanstvenici zadnjih godina upozoravaju na štetne učinke pretjeranog izlaganja suncu i odlaska u solarij. S obzirom da se svakodnevnom prehranom unosi svega 10 % ukupne potrebne količine vitamina D, jedina alternativa za trudnice je primjena dodataka vitamina D.
Što možemo zaključiti? Utjecaj vitamina D na trudnoću i njegov učinak za zdravlje majke i fetusa još nije u potpunosti razjašnjen. Zadnjih nekoliko godina su objavljeni rezultati niza ispitivanja o djelovanju vitamina D na imuno sustav, ali relativno mali broj na utjecaj kod trudnica. Sa sigurnošću se zna da nedostatak vitamina D ima negativan učinak na zdravlje trudnica i fetusa. Zbog toga je Medicinski Institut SAD-a povisio normalne vrijednosti 25-(OH)-kolekalciferola, s 10 na 20 ng/mL. Za očekivati je provođenje većeg broja ispitivanja koje će razjasniti učinak vitamina D u trudnoći i na razvoj fetusa.
Preporuča se boravak na suncu, dva do tri puta tjedno po dvadesetak minuta. U zimskim mjesecima kada je smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti, svakako se preporuča uzimati vitamina D u obliku dodataka prehrani.Poželjno je davati vitamin D djeci do 3. godine života tijekom zimskih mjeseci.
Nužno je biti oprezan kod prematurusa (prerano rođene djece) zbog nezrelosti jetre i nemogućnosti hidroksilacije vitamina D, a istovremeno je potrebno primijeniti veće doze. Oprez je nužan i kod malapsorpcijskih bolesti, intolerancije na gluten, poremećaja u apsorpciji masti, kao i kod bolesti jetre i bubrega, gdje je nužan individualan pristup.
Tekst je preuzet iz priručnika Samoliječenje u trudnoći i tijekom dojenja u okviru Projekta SUTRA. Projekt SUTRA je javnozdravstveno-edukativni projekt u organizaciji Hrvatskog farmaceutskog društva, uz visoko pokroviteljstvo Ministarstva zdravlja RH i Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Latinski je “partus“ porođaj, a čitajući unatrag dobivamo naziv SUTRA(p), po čemu je i projekt dobio naziv: SUTRA- Samoliječenje U TRudnoći i tijekom dojenjA. Jedna od glavnih misija projekta SUTRA jest osvijestiti širu i stručnu zajednicu o važnosti edukacije trudnica i dojilja o rizicima i mogućnostima samoliječenja (self-medication) te pozitivno utjecati na prevenciju neželjenih posljedica uslijed samoliječenja.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
