Anksioznost nije najugodnije stanje i može utjecati na kvalitetu života, no također bi kod nekih osoba mogla upućivati na povećanu inteligenciju. Studija objavljena u znanstvenom časopisu Intelligence, a provedena na Pitzer Collegeu u SAD-u pokazuje da visoko inteligentne osobe, konkretno one koje pripadaju društvu Mensa (dakle imaju veći IQ od 132), učestalije pate od anksioznosti, pa i poremećaja raspoloženja, nego populacija prosječne inteligencije.

Dok se anksioznost javlja u 10 posto prosječno inteligentne populacije, kod istraživanih visokointeligentnih pojedinaca javljala se čak dvostruko češće. Istraživači s ovog fakulteta smatraju kako su ljudi koji su visokointeligentni, a to znači da brže primjećuju, povezuju i razumiju podražaje iz vanjskog i unutarnjeg svijeta, imaju niži prag podražljivosti što ukazuje da su njihovi mozgovi „baždareni“ da primjećuju mnogo više varijabli iz svog okruženja, a time mogu i predvidjeti sve što bi moglo krenuti krivo ili primijetiti ono što ne mogu kontrolirati.

Psihologinja iz Psihijatrijske bolnice Ugljan Lucija Vukić smatra kako je takve spoznaje potrebno uzeti sa oprezom jer sama prisutnost anksioznosti nije indikator visoke inteligencije, s obzirom da ima puno prosječno inteligentnih ljudi koji doživljavaju anksioznost intenzivnije i onih  inteligentnijih.

Emocionalna inteligencija

Ona sugerira da u kontekstu anksioznosti treba gledati više emocionalnu inteligenciju, a manje akademsku.

„Anksioznost definiramo kao emocionalno stanje karakterizirano osjećajem neugode, nemira i napetosti, anticipacijom moguće opasnosti, kao i mnogim popratnim fiziološkim promjenama. Fiziološke promjene javljaju se potaknute djelovanjem autonomnog živčanog sustava koji mobilizira tijelo na suočavanje sa situacijom koju pojedinac ocjenjuje kao važnu i potencijalno opasnu za njega. Tijelo tada ulazi u stanje stresa. No, emocionalno inteligentni ljudi imaju brojne resurse za nošenje s ovim stanjima što pridonosi da ih ne preplave. Primjerice, takvi ljudi su samosvjesniji što znači da mogu bolje prepoznati svoje emocije i ono što ih pokreće. Lakše prevladavaju svoja ograničenja, svjesniji su svojih kapaciteta pa tako znaju kako regulirati svoje emocije i ponašanja na vlastitu korist“, ističe Vukić za Net.hr, dodajući kako je primijećeno da ove osobe imaju i veći kapacitet za suočavanje sa zahtjevima okoline na efikasan, fleksibilan i realističan način. To im ujedno daje više osjećaja kontrole te zato smanjuje anksioznost.

SNIŽAVA TLAK, UBLAŽAVA BOL... /

Sve je više dokaza da ovo djeluje bolje čak i od antidepresiva: Isprobajte i kod kuće i na poslu, preporodit ćete se!

Drugim riječima, čak i ako doživljavaju povećanu anksioznost zbog osjetljivosti živčanog sustava, emocionalno inteligentne osobe imaju i više resursa kako da tu anksioznost reguliraju.

Tome u prilog govore i rezultati studije iz 2006. godine autora Fernandez-Berrocala, Alcaide, Extremera, Pizarra koja je ukazala da osobe koje su emocionalno inteligentne rjeđe pate od anksioznosti i depresije.

Pozitivna anksioznost

Psihologinja ističe da  anksioznost, koja se u većini slučajeva smatra nepoželjnom karakteristikom ličnosti, kod visokointeligentnih može biti zapravo i adaptivna kvaliteta. Studija objavljena u Europskom časopisu za socijalnu psihologiju pokazuje da osobama koje imaju snažnu potrebu oslanjati se na druge ljude zbog visoko izražene anksioznosti zapravo u trenucima stresa i izazova efikasno traže i osiguraju pomoć.

SAMOKONTROLA U ŠEST KORAKA /

Hrvatska psihologinja savjetuje kako regulirati burne reakcije i razvijati emocionalnu inteligenciju

Dok se prekomjerno oslanjanje na druge smatra otegotnom okolnošću za kvalitetu života, u određenim situacijama  aktivno traženje pomoći i suradnje  može rezultirati visoko učinkovitim ishodima. Stoga anksioznost nikako nije jednoznačna i nužno negativna.

„Dobra je vijest da se emocionalna inteligencija može razvijati, a ona svakako  može pridonijeti smanjenju neugodnih simptoma anksioznosti“, zaključuje psihologinja Vukić.