Devet mjeseci od početka pandemije, SAD i dijelovi Europe trpe sve ozbiljnije stanje, kako s brojem oboljelih, tako i sa zdravstvenim sustavima. Analiza nekoliko zemalja koje su se virusu uspješno othrvale otkriva što je zajedničko njihovim strategijama.
Tajvan je, primjerice, već punih 200 dana bez ijednoga novog slučaja Covida-19, navodi u svojoj analizi Business Insider. Država Victoria u Australiji, koja se ljetos u jednome trenutku našla u epicentru epidemije, 26. i 27. listopada nije imala nijednog novooboljelog.
Gusto naseljena Južna Koreja, pak, još nije došla do takvog uspjeha, ali se u posljednje vrijeme broj novooboljelih u toj zemlji danima vrti oko 120, što je tek koji promil od brojeva koje bilježe SAD i EU.
Trend koji vlada u tim zemljama
Stručnjaci za javno zdravstvo smatraju da je u svim navedenim zemljama riječ o rezultatima jednostavnoga recepta: napravili su sveobuhvatan plan koji se odnosio na cijelu zemlju i primjenjivali ga zajedno s dosljednim slanjem poruka javnosti, odredili su da svi trebaju nositi maske, što se i kontroliralo, te – konačno – naveliko su provodili testiranja stanovništva i praćenje kontakata oboljelih.
"Mislim da je organizirani odgovor na pandemiju i povjerenje stanovništva političkim vođama i javnozdravstvenim službenicima bilo najvažnije. A mi smo do krajnosti podbacili u oba slučaja", izjavila je Monica Gandhi, profesorica medicine na Sveučilištu u Kaliforniji.
Znanstvenica iz Basela u Švicarskoj Emma Hodcroft, koja proučava gensku strukturu uzročnika Covida, rekla je da uočava trend kod vlada u zemljama koje pandemiju drže pod kontrolom. Navela je da sve imaju čvrsti plan za slučaj da broj zaraženih počne strelovito rasti, javnosti šalju jasne poruke te djeluju brzo u svakoj situaciji kada broj zaraženih poraste.
"Puno zemalja pokušalo je do toga doći na jesen, umjesto da su unaprijed imali postavljene granice djelovanja i preporuke o tome kada i koje mjere poduzeti, kao i tko ih treba provoditi i do koje razine", kazala je Hodcroft.
Problem je inercija u djelovanju
Dodala je da je problem s pristupom da se reagira tek na pojavu problema to što on "može dovesti do ostajanja u statusu quo".
"Posebno ako se događa da broj novooboljelih na početku raste blago, što je bio slučaj u većini zemalja, dolazi do sklonosti da se taj rast umanjuje i da se nada kako će sve proći ili da će se na tome zaustaviti, što dovodi do nedjelovanja", objasnila je.
Riječ je, napominje ona, o inerciji u djelovanju, koja je zamijećena kod velikoga broja zemalja, od kojih ističe Veliku Britaniju, Belgiju, Portugal, Njemačku i Francusku, koje su tek nedavno počele ponovno primjenjivati zatvaranje.
Čak i Švedska, koja je imala vlastiti, vrlo "opušteni" pristup, odnedavno primjenjuje strože mjere o okupljanju - ali tek otkako je broj novozaraženih porastao za 70 posto u jednome tjednu.
'Pobožno' nošenje maski spasilo bi Europu
S druge strane, Australija, Kina i Novi Zeland primjenjivali su ciljana zaključavanja, s obzirom na mjesto izbijanja žarišta, što je posljednjih mjeseci polučilo veliki uspjeh. Japan je, pak, inzistirao na pozivanju stanovnika da izbjegavaju zatvorene prostore, napučena mjesta i bliske kontakte, plus na masovnom testiranju.
Japan, naposljetku, uopće nije došao do toga da bi trebao uvoditi zatvaranje. Južna Koreja je, uza sve navedene mjere, primijenila praćenje uz pomoć aplikacija za obavještavanje građana koliko su udaljeni od mjesta pojave virusa.
Koliko su maske važne u cijeloj priči, svjedoči niz primjera. Jedan je istraživanje Instituta za praćenje i procjenu zdravstva Sveučilišta u Washingtonu, koje je pokazalo da bi SAD, ako bi Amerikanci počeli nositi maske redovito, od rujna do 1. ožujka spasio najmanje 63.000 života.
To je sasvim u skladu s nedavnim apelom direktora Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu Hansa Klugea, koji je upozorio kako Covid-19 u Europi postaje glavni uzrok smrtnosti te da bi se, ako bi se društva po Europi pridržavala "jednostavnih mjera" poput sveopćega nošenja maski, do veljače u Europi već i time spasilo čak 280.000 života.
