Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) predstavio je rezultate europskog istraživanja ESPAD 2015. o pijenju i pušenju te konzumiranju narkotika i ostalog ovisničkog ponašanja kod adolescenata.
Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (European School Survey Project on Alcohol and Other drugs – ESPAD) međunarodno je istraživanje koje se provodi već 20 među 15-16 godišnjacima u zemljama Europe, uključujući Hrvatsku.
U istraživanju ESPAD 2015. sudjelovalo je 35 zemalja s ukupno 96 043. učenika koji su u 2015. navršili 16 godina ispunjavajući standardizirani anonimni upitnik.
Najnoviji rezultati govore da učenici manje piju i puše, ali su podaci o pijenju 5 i više pića u jednoj prigodi i dalje zabrinjavajući.
Hrvatski učenici i dalje više piuše
Prema rezultatima istraživanja više je od polovice učenika (54%) izjavilo da nije nikada pušilo, dok je manje od četvrtine njih (21% izjavilo da trenutno puši (u posljednjih 30 dana). Udio učenika koji su počeli pušiti u ranoj dobi (u dobi od 13 godina i ranije) smanjio se u proteklih dvadeset godina, s 10% na 4%.
No hrvatski tinejdžeri i dalje puše više od europskog prosjeka. Prema najnovijim rezultatima u Hrvatskoj 38% učenika nikad u životu nije pušilo cigarete. Prema rezultatima 2015. godine, 33% učenika u dobi 15-16 godina u Hrvatskoj su trenutni pušači.
Udio mladića koji puše na dnevnoj bazi, kao i onih koji su rano započeli s takvim ponašanjem je i nadalje viši u odnosu na djevojke, no spolni jaz se smanjio u posljednjih dvadeset godina. Usprkos vrlo strogim zakonima vezanim uz prodaju duhanskih proizvoda maloljetnicima, u većini zemalja učenici navode da lako mogu nabaviti iste (više od 60%). I tu smo slabiji od europskog prosjeka: u Hrvatskoj 72% učenika izjavljuje da lako ili vrlo lako može nabaviti cigarete.
Svaki šesti hrvatski učenik se napio
Prema podacima ESPAD 2015. u Hrvatskoj je 92% učenika barem jednom pilo alkohol, 55% u posljednjih 30 dana, a 16% njih se u posljednjih 30 dana napilo. To bi značilo da se u razredu od 30-ak učenika, njih pet napilo u zadnjih mjesec dana.
Adolescenti u Europi i nadalje piju mnogo, ali trend od 1995. godine pokazuje pozitivne promjene. U razdoblju od 1995. do 2015. god. Udio učenika koji su barem jednom probali alkohol smanjio se sa 89% na 81%, kao i ona u posljednjih 30 dana s 56% na 47%. Promjene u navedenim oblicima konzumacije alkohola dogodile su se nakon vrhunca 2003. godine.
No podaci otkrivaju kako je opijanje prisutno kao i do sada
Učestalost pijenja 5 ili više pića u jednoj prigodi (tzv. heavy episodic drinking) nije se promijenila 20 godina, s rezultatima iz 2015. godine podjednakim onima iz 1995. godine.
Prema istraživanju ESPAD 2015, Hrvatska se nalazi na 5. mjestu (47%) u prevalenciji pijenja 5 i više pića u jednoj prigodi u posljednjih 30 dana. Mladići to čine češće u odnosu na djevojke (51% mladići, 42% djevojke).
Također, više od tri četvrtine ispitanika (78%) navodi da im je alkohol lako ili vrlo lako dostupan. U Hrvatskoj 87% učenika navodi da je alkohol lako ili vrlo lako dostupan.
Hrvatski školarci se i drogiraju češće
Uporaba psihoaktivnih droga je stabilna, ali i nadalje s visokim udjelom
Uporaba ilegalnih psihoaktivnih droga razlikuje se od zemlje do zemlje (raspon: 6%-37%). U prosjeku je 18% učenika izjavilo da je uzelo drogu barem jednom u životu. Nakon zabilježenog uzlaznog trenda od 1995. do 2003. godine, ona je od 2003. godine stabilna. Ipak, prevalencija uporabe ilegalnih droga i dalje ostaje visoka; u 10 zemalja sudionica ona iznosi preko 25%. Hrvatska se prema konzumaciji ilegalnih droga u životu nalazi iznad europskog prosjeka pa tako 22% učenika navodi da je barem jednom u životuprobalo drogu.
Prema izjavama učenika, najučestalija droga koju konzumiraju je kanabis; tako 16% europskih učenika navodi da su uzimali kanabis barem jednom u životu, dok je njih 7% izjavilo da su uzimali kanabis i u posljednjih 30 dana . U dvadesetogodišnjem razdoblju zabilježeno je kako je sve više mladih barem jednom probalo kanabis (11%-16%), kao i onih koji su ga pušili u posljednjih 30 dana (4%-7%).
Prema ESPAD 2015., u Hrvatskoj je 21% učenika uzelo kanabis barem jednom u životu, a njih 8% je uzelo kanabis u posljednjih 30 dana.
Lako dostupno
Percepcija dostupnosti kanabisa u odnosu na druge droge je visoka. Tri od deset učenika (30%) smatra da lako mogu nabaviti kanabis, dok je percepcija dostupnosti ostalih sredstava ovisnosti niža: ecstasy (12%), kokain (11%), amfetamini (9%), metamfetamini (7%) i crack (8%).
U Hrvatskoj 42% učenika smatra da lako ili vrlo lako mogu nabaviti kanabis, a procjena dostupnosti drugih droga je: ecstasy (17%), kokain (14%), amfetamini (16%), metamfetamini (11%) i crack (12%).
Uporaba novih psihoaktivnih droga postavlja novi izazov pred sve uključene u prevenciju ovisnosti kod mladih. Tako 4% učenika u ESPAD zemljama navodi da je barem jednom u životu probalo novu psihoaktivnu dogu, dok je 3% učenika izjavilo da je koristilo nove droge u posljednjih 12 mjeseci. Prema dobivenim rezultatima, učenici prosječno češće koriste nove psihoaktivne droge u odnosu na amfetamine, ecstasy, kokain ili LSD.
Prema podacima o uzimanju novih psihoaktivnih droga, učenici u Hrvatskoj su iznad europskog prosjeka te njih 7% navodi da je u životu probalo nove psihoaktivne droge. U posljednjih 12 mjeseci je nove psihoaktivne droge uzelo 6% učenika (6% mladića i 5% djevojaka).
Prvi put istraživano i kockanje
U provedenom istraživanju istraživala se svrha i količina korištenja interneta među mladima, s naglaskom na šest aktivnosti: društvene mreže, traženje informacija, ‘preuzimanje sadržaja’, internetsko igranje igrica i kockanje te kupovina i prodaja putem interneta.
Djevojke su koristile društvene mreže više od mladića (četiri ili više dana u tjednu; 83% djevojaka u odnosu na 73% mladića). internetsko igranje igrica je očekivano više zastupljeno kod mladića (39% u odnosu na 7% djevojaka). U svim zemljama sudionicama istraživanja zabilježen je veći udio mladića koji su izjavili da su u životu kockali u bilo kojem obliku (23% u odnosu na 5% kod djevojaka) ili se redovito kockali (12% u odnosu na 2%) u posljednjih 12 mjeseci. Podaci o uporabi interneta (4 i više dana u tjednu) u Hrvatskoj prate rezultate na europskoj razini. Djevojke su također koristile društvene mreže više od mladića (89% u odnosu na 77%) – udio iznad europskog prosjeka, dok su mladići više igrali internetske igrice (39% u odnosu na 6%).
Mladići su također više kockali za novac u posljednjih 12 mjeseci (33% u odnosu na 4%) – udio za mladiće iznad europskog prosjeka.
