Stručnjaci koji proučavaju utjecaj vremena na zdravlje ljudi tvrde da su procesi u organizmu direktno povezani s naglim promjenama vremenskih uvjeta. Meteoropat je iznadprosječno sklon promjenama raspoloženja, bolovima ili raznim oblicima nelagode neposredno prije nego što nastupe klimatske varijacije, a tegobe mu popuštaju istodobno s prestankom tih okolnosti.

Uobičajeni simptomi meteoropatije uključuju razdražljivost, napetost, nesanicu, potištenost, malodušnost, tjelesnu slabost ili bolove.

Pri puhanju jakih vjetrova dolazi do ionizacije, a udisanjem zraka s povećanom koncentracijom pozitivnih iona, u tijelu nastaje plima hormona serotonina, koji je kemijski glasnik među neuronima, čije djelovanje na glatke mišiće povećava krvni tlak, izaziva lupanje srca, osjećaj drhtavice i migrene, a sužavajući dišne puteve, uzrokuje i astmatične krize.

Mnoge osobe koje boluju od migrene i bolesti zglobova, uspješno prognoziraju nastup lošeg vremena. Liječnici koji liječe takve pacijente potvrđuju njihova iskustva predviđanja vremenskih promjena nakon pojave bola. "Atmosferski čimbenik je vrlo važan okidač kod mnogih bolesnika, a obično nastupa za vrijeme ili uoči pada tlaka zraka", navodi dr. George Urban iz klinike Diamond Headache u Chicagu.

Jedno istraživanje potvrdilo je da promjene u temperaturi i tlaku zraka izazivaju nalete snažne glavobolje, s tim da je zagađenost zraka isključena kao mogući uzrok. S promjenom vremena, mijenja se atmosferski elektricitet i povećava nivo pozitivnih iona u atmosferi. Smanjeno izlučivanje adrenalina, izaziva depresiju, a povećana količina serotonina izaziva glavobolju i migrenu, dok variranje u proizvodnji melatonina, za posljedicu ima nesanicu.

Migrene se obično javljaju kod osoba sa slabijim vezivnim tkivom. Krvne žile tih osoba su široke, zbog čega imaju nizak krvni tlak. Pred promjenu vremena, zbog suženja krvnih žila, krvni tlak naglo raste na “normalu”, što se manifestira hladnim rukama i nogama, glavoboljom u slijepoočnom dijelu i bolom u očnim jabučicama, a često je praćen i lupanjem srca, osećajem hladnoće, drhtavice i mučnine.

Neki oblici meteoropatije vezani su i uz smanjenje dnevne količine svjetlosti, zbog koje se kod pojedinih osoba u jesen i zimu javlja i jedna vrsta depresije i nesanice, uzrokovane nedovoljnom količinom svjetlosti.

Sumnjate li u meteoropatiju, napravite Gualtierotti-Tromp test. On se temelji na mjerenju sustava tjelesne toplinske regulacije, a provodi u prostoriji u kojoj se održava postojana temperatura od približno 21 ºC. Najprije se izmjeri temperatura lijeve ruke, koja obično varira od 32ºC do 34 ºC, nakon čega joj se temperatura snizi na samo 10 ºC uz pomoć rashladnoga gela. Potom se mjeri vrijeme potrebno da se ruci vrati prvobitna, normalna temperatura. Kod osoba bez naznaka meteoropatije, temperatura se vraća na normalu za oko šest minuta. Kod submeteoropata, to jest osoba pojačano osjetljivih na vremenske prilike, taj proces traje desetak minuta, a kod pravih meteoropata više od deset minuta.

Meteoropatija se može ublažiti i jačajući otpornost organizma na učinke vremena. Čest boravak u prirodi ponajbolja je metoda povećanja sposobnosti organizma da se nosi s vanjskim okolnostima.