San je, pak, usko povezan s kognitivnim sposobnostima koje su slabije kada smo neispavani, a jače kada smo odmorni.
U istraživanju objavljenom u časopisu Science otkriveno je na koji način manjak sna utječe na naš mozak. U vrijeme predviđeno za spavanje mozak se priprema za stvaranje sinaptičkih proteina u području oko sinapsi, no ukoliko ne spavamo, ovaj se proces zaustavlja i ostajemo bez proteina koji su vrlo važni za funkcioniranje mozga.
Ne možete spavati? Isprobajte ovu japansku metodu
"Rezultati ove studije su facinantni. Potvrđuju nešto u što smo dugo sumnjali - vezu između unutarnjeg sata i ponašanja tijekom spavanja", objašnjava za Scientific American neuroznanstvenik Robert Greene sa Sveučilišta Texas Southwestern Medical Center.
(FOTO: Shutterstock)
Kada smo pospani, aktivna su dva čimbenika: pritisak da zaspimo - sve nas više privlači da glavu spustimo na jastuk i sve je glasniji naš unutarnji sat koji nam govori da je došlo vrijeme za odmor. U tom trenutku mozak se priprema za posljednju fazu u proizvodnji sinaptičkih proteina, koja će nastupiti kada zaspimo.
Istraživanje provedeno na miševima na Sveučilištu Zuerich pokazalo je da postoje dva vrhunca u 24-satnom periodu koja su presudna za pravilno funkcioniranje mozga, odnosno dobro pamćenje i brzo razmišljanje. To su vrijeme pred buđenje i vrijeme pred počinak.
5 savjeta neurokirurga kako prevladati nesanicu
Vrijeme pred spavanje povezano je s izgradnjom proteina koji su ključni za stvaranje svih ostalih proteina, a vrijeme pred buđenje važno je za proteine povezane sa sinaptičkim funkcijama. Svi ti proteini "pripremaju teren" za regeneraciju sinapsa tijekom spavanja.
Kod miševa koji nisu spavali nisu se događala ova dav vrhunca u 24-satnom ciklusu te nije dolazilo do proizvodnje spomenutih proteina. Mozak je i dalje vršio sve funckije pripreme, no nije proizvodio proteine. To upućuje na činjenicu koliko je bitan san za regeneraciju i pravilno funckioniranje mozga.
