Na pretilost, osim prevelikog unosa energije i njezine nedovoljne potrošnje, utječu i čimbenici poput genetskog naslijeđa, društveno-ekonomskog statusa, stresa i slično.
U djetinjstvu pretilost može značajno utjecati na razinu samopouzdanja i odnosa prema vlastitom tijelu, što može dovesti i do teških poremećaja u prehrani.
Zanimljiva je činjenica da dijete koje je pretilo istovremeno može biti neuhranjeno. To znači da je njegov dnevni unos energije prekomjeran, ali je u isto vrijeme unos obilježen manjkom mikronutrijenata - minerala i vitamina koji su nam neophodni. Najveći problem je što pretilost kod djece znatno povećava rizik za razvijanje kroničnih bolesti u odrasloj dobi. Ukoliko dugo traje, pretilost može biti osnova za astmu, dijabetes, ali i neka druga teška oboljenja poput kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.
Užurbani način života roditeljima danas ostavlja malo vremena za promoviranje pravilnih prehrambenih navika svojoj djeci. Pravilan raspored obroka i obiteljsko objedovanje za stolom nekada je bilo svakodnevica, a danas je rijetkost. Osim toga, djeci su lako dostupni izvori brze hrane i grickalice kao zamjena za hranjiv obrok. Još jedan od čimbenika koji doprinosi pojavi pretilosti kod djece i mladih je nedostatak fizičke aktivnosti. Procjenjuje se kako adolescenti danas u prosjeku provode više od četiri sata dnevno ispred ekrana.
Što više zajedničkih obiteljskih obroka
Postavlja se pitanje na koji način roditelji mogu utjecati na dijete koje već pati od prekomjerne tjelesne težine. Čak i najmanja promjena može dovesti do velikih rezultata. Roditeljima koji imaju pretilo dijete savjetuje se da ga potiču vlastitim primjerom, pa da kao obitelj stvore zajedničke zdrave navike. Preporuka je uvesti redovite obiteljske obroke i zajedničke fizičke aktivnosti, piše Mondo.
Tijekom kupovine namirnica treba ograničiti kupovinu grickalica, slatkiša i sokova i i motivirati dijete da samo izabere voće ili povrće koje bi željelo jesti.
Djeca koja pomažu u pripremi obroka jedu znatno više povrća od djece koja ne sdjeluju u kuhanju, pokazalo je istraživanje. Osim toga, bitno je obratiti pažnju na veličinu porcije koju serviramo djetetu, s obzirom na to da su potrebe djece drugačije od potreba odraslih.
Nije lako promijeniti životne navike, čak ni kod djece. Stoga je potrebna motivacija, podrška i pozitivno okruženje, osobito kada su u pitanju djeca koja često ne razumiju zašto trebaju promijeniti dosadašnje navike.
Ustrajnost roditelja i uključivanje čitave obitelji u proces promjene prehrambenih navika jedini je način kako pravilno i dugoročno roditelji mogu utjecati na dijete i osigurati mu dobre temelje da jednog dana bude zdrava odrasla osoba.
