Tako da ako ste u dvadesetima i niste zadovoljni svojim životom, ne brinite - dolaze bolji dani.
Još ranija istraživanja pokazala da kako što smo stariji to više uživamo u životu, što je tzv. paradoks starenja, jer se pozne godine obično povezuju s bolestima i gubitkom snage. Ali novo otkriće pokazuje da ovaj fenomen postoji tijekom cijelog našeg odraslog života.
Stariji su boljeg mentalnog zdravlja od mladih
Tim znanstvenika s Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu provjerio je fizičko i mentalno zdravlje 1.546 nasumično odabranih odraslih osoba, starosti od 21 do 100 godine.
Po mjerama mentalnog zdravlja, što je uključivalo zadovoljstvo sa životom kao i niskom količinom percipiranog stresa, tjeskobe i depresije, stari su prošli bolje od mladih.
"Njhov poboljšan osjećaj psihološkog boljitka bio je znatan i linearan", izjavio je član tima gerijatrijski neuropsihijatar Dilip Jeste. "Sudionici su izjavili kako su sve zadovoljniji sami sa sobom i sa svojim životima kako godine što više prolaze."
Suprotno od starijih generacija, mlađi sudionici eksperimenta iskazivali su velike količine percipiranog stresa, simptome depresije i tjeskobe, a najteže je bilo najmlađima, onima u dvadesetima i tridesetima.
"Period mladosti povezan je s daleko najgorim stanjem psihološkog boljitka od bilo kojeg drugog perioda u odraslom životu", kaže Jeste.
Teškoće vezane sa starenjem ne utječu na sreću
Dok mnogi pretpostavljaju kako sve bi veće fizičke teškoće povezane sa starenjem trebale loše djelovati na srežu i mentalno zdravlje, istraživanja pokazuju kako to nije nužno slučaj.
Ali nisu sve samo dobre vijesti. Kao što ste mogli i očekivati, stariji sudionici ispitivanja jesu pokazali i pogoršanje fizičkih i kognitivnih funkcija u odnosu na mlađe, a to dovodi do pitanja - zašto točno starije osobe uživaju u životu toliko više nego mladi?
Ne brinite o malim stvarima
Znanstvenici misle kako bi odgovor mogao ležati u načinu na koji razvijamo novi fokus u životu kako starimo, što nam pomaže u dobivanju većeg zadovoljstva od malih stvari koje je lakše doseći.
"Kako se ljudi počinju suočavati s krajem običnu promijene životne ciljeve s istraživanja i širenja obzora na uživanje u vezi i fokusiranje na aktivnosti koje im nešto znače", kaže znanstvenica Laura Carstensen iz Stanfordskog centra za dugovječnost.
"Kada se fokusirate na ciljeve koji imaju bitno emocionalno značenje vaš život postane bolji, vi se osjećate bolje, a negativne emocije postanu rjeđe i traju kraće kada se pojave."
Jeste kaže kako bi poboljšanje psihološke dobrobiti moglo biti i posljedica mudrosti koja dolazi s proživljenim godinama, uključujući i bolje vještine kad je u pitanju reguliranje emocija i donošenje kompleksnih društvenih odluka.
"Naučimo da ne brinemo oko malih stvari. A i puno ranije velikih stvari postanu male", objašnjava Jeste.
"Postoji dosta špekulacija o tome zašto su stariji ljudi sretniji i bolje raspoloženi čak i kada im kognitivno i fizičko zdravlje propada, ali još uvijek nemamo ništa što bi u potpunosti objasnilo što se događa", kaže psiholog Arthur Stone. "To je jako velika zagonetka, a isto tako i jako važna zagonetka."
