Slušanje glazbe ili pjevanje vedrih pjesama poboljšavaju pamćenje i utječu na uravnoteženost emocija, tvrde stručnjaci sa Sveučilišta u Helsinkiju
Devetomjesečno istraživanje proveli su na 89 parova koje su podijelili u dvije grupe. U paru su bili po jedan član medicinskog osoblja i jedan pacijent koji je bolovao od blage do umjerene demencije.
Prva je grupa sudjelovala u desetotjednom glazbenom programu tijekom kojega su sudionici pjevali i slušali otprije im poznate pjesme. Druga je grupa nastavila s obavljanjem uobičajenih aktivnosti, a nakon devet mjeseci pacijenti su podvrgnuti neuropsihološkom testiranju i procjeni raspoloženja.
Rezultati su pokazali da su glazbene aktivnosti kod sudionika istraživanja iz prve grupe utjecale na poboljšanje njihovih kognitivnih sposobnosti, poput radnog pamćenja, sposobnosti orijentacije i izvršavanja radnih zadaća. Istodobno su simptomi depresije kod svih pacijenata znatno ublaženih, kod nekih i učinkovitije nego tijekom standardnog načina liječenja.
Dobrobit od uživanja u pjevanju bila je veća kod pacijenata mlađih od 80 godina i onih s blažom demencijom, a dobrobit od slušanja glazbe bila je zamjetnija kod osoba s težom demencijom. Obje glazbene aktivnosti utjecale su na poboljšano stanje pacijenata s lakšom kognitivnom deficijencijom i kod onih koji su bolovali od Alzheimerove bolesti.
Glazbu možemo smatrati alternativnom terapijom koja omogućuje stimulaciju kognitivnih i emocionalnih sposobnosti, ali i pridonosi socijalnoj dobrobiti starijih osoba oboljelih od poremećaja sposobnosti pamćenja, zaključili su finski znanstvenici.
