Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Koliko kreme za sunčanje, koji faktor, što je SPF?

Ne želite li crveni ten poput jastoga, vrijeme je da zaštitite kožu. Sunčeve zrake čekaju vas čim izađete na ulicu, a pogotovo ako zaspite u parku ili na plaži. Kako pronaći pravu kremu koja će zaštititi vašu kožu? Pročitajte konkretne smjernice koje će vam olakšati izbor.

Jedno britansko istraživanje pokazuje da samo četvrtina žena koristi kreme za sunčanje, a trećina od tog broja koristi one s malom zaštitom, SPF 10 ili manji.

Međutim, sve veći broj stručnjaka upozorava da je paranoja od sunčevih zraka jednako štetna jer sve veći broj ljudi pati od nedostatka vitamina D, koji je od vitalnog značaja za zdravlje kostiju i zubi.

Što znači SPF?

Sunčevo zračenje dolazi na Zemlju u obliku UVA i UVB zraka. UVB zrake uzrokuju opekline, a istraživanja pokazuju da opekline mogu dovesti do nekih oblika raka kože.

Sun protection factor (SPF) je mjera koja označava koliko dugo možete ostati na suncu bez opasnosti od opeklina u odnosu na okolnosti bez zaštite.

Naprimjer ako ćete bez zaštite dobiti opekline u 10 minuta, SPF 30 će vam teoretski omogućiti da 300 minuta ostanete na suncu bez opeklina.

Koji SPF koristiti?

Dr. Hillary Allan, dermatologinja s Woodford Medical Estetica, kaže da ni ne pomišljate na išta manje od faktora 20: ‘Preporučila bih SPF 30 do 50.’

‘Ako ste pod jakim sunčevim zrakama, ne izlazite bez zaštitnog faktora 30’, kaže i dr. Veronique Bataille, dermatologinja na Princess Grace Hospitalu u Londonu, te dodaje: ‘Ako koristite faktor 30, čak i ako ne nanesete kremu kako biste trebali – što većina ljudi radi – još ste uvijek prilično dobro zaštićeni dva do tri sata. Ako koristite manji faktor i ne namažete neki dio kože, ona će izgorjeti.’

Ključno je ipak poznavati svoju kožu, kaže profesorica Julia Newton-Bishop, dermatologinja u sveučilišnoj bolnici St. James u Leedsu. ‘Učinite sve što možete kako biste spriječili opekline – i tu mislim na ružičastu boju, a ne na stvaranje plikova. Ako vrlo teško dobijete tamniji ten, klonite se sunca. Ne sunčajte se nego koristite kreme za samotamnjenje. Pa tko želi crven i sjajan nos koji se guli?’

UVA zrake

Šteta koju čine ove zrake nije tako lako vidljiva jer one ne uzrokuju crvenilo kože. One prodiru duboko ispod površine kože i mogu izazvati ozbiljnije probleme, maligni melanom i prerano starenje.

Neki proizvođači koriste simbole zvijezda na ambalaži, pa kreme koje nude zaštitu od UVA imaju zvjezdice od jedan do pet. ‘Uvijek izaberite kremu s pet zvjezdica’, kaže dr. Allan.

Koliko kreme nanijeti?

Ovdje ne treba štedjeti. Koristite ih na cijeloj površini kože – jedan prst na lice, jedan na vrat… Imajte na umu da će 35 ml kreme pokriti cijelo tijelo odrasle osobe, što znači da će dvije osobe standardnu bočicu od 200 ml potrošiti za dva dana.

‘Prvi sloj nanesite 30 minuta prije izlaganja suncu, tako da se krema upije u gornji sloj kože’, kaže profesorica Newton-Bishop. Uvijek je nanesite ponovno nakon plivanja, ali pričekajte da se koža osuši.

Raspršivanje je bolje?

Stručnjaci se slažu, najvažnije je pronaći kremu koju želite koristiti. ‘Sprejevi su lakši za korištenje, što znači da će ih ljudi vjerojatnije koristiti. Češće, temeljito i više puta’, kaže dr. Allan.

Međutim, neki stručnjaci upozoravaju da ljudi ne rasprše dovoljno debeli sloj.

Kemijska i fizička zaštita

Kreme za zaštitu od sunca razlikuju se i po tome sadrže li kemijsku ili fizičku zaštitu. Kemijska zaštita djeluje tako da apsorbira UV zrake i oslobađa energiju kao toplinu. Neki od sastojaka za kemijsku zaštitu od sunca su oktinoksat, oksibenzon i avobenzon.

Fizička zaštita od sunca reflektira ili raspršuje zrake i često se koristi u proizvodima za osjetljivu kožu. Za fizičku zaštitu od sunca koriste se cinkov oksid i titanijev dioksid.

‘Vodootporne kreme koriste određenu ravnotežu kemijske i fizičke zaštite’, kaže dr. Bataille. Ali upozorava da se neke kreme ipak skinu tijekom plivanja, pa ih treba opet nanijeti.

Ako imate problema s ekcemom i alergijama, bolje je koristiti kreme s fizičkom zaštitom (cinkov oksid i titanov dioksid) jer uzrokuju manje iritacija.

Je li skuplje bolje?

‘Skuplje kreme možda imaju lijep miris i nisu tako masne, ali u smislu učinkovitosti, svi su ovi proizvodi vrlo dobri. Izborom jeftinijeg proizvoda ne ugrožavate zdravlje’, kaže dr. Bataille.

A što je s vitaminom D?

Tamnoputi ljudi vjerojatno će imati manje razine vitamina D, kaže profesorica Newton-Bishop. Naime, visoka razina pigmenta melanina blokira tjelesne stanice i sprečava sintezu vitamina D.

‘Ne želimo da ljudi s maslinastim tenom i tamnoputi ljudi nanose visoki SPF jer inače neće imati dovoljno vitamina D. Ne dopustite da se razviju opekline, ali nemojte biti paranoični’, objasnila je. Stručnjaci savjetuju da bez kreme izađete na sunce po 20 minuta tri puta tjedno. Međutim, ako vas sunce brzo ‘uhvati’, smanjite vrijeme izlaganja.

Povratak na Net.hr