Stanje koje je kumovalo preranoj smrti poznatog regionalnog dizajnera pogađa 8000 Hrvata i ubija strahovitom brzinom

Sepsa je najčešći uzročnik smrti u bolnicama, upozoravaju zdravstveni stručnjaci, a uoči posljednjeg Međunarodnog dana oboljelih od sepse, anesteziologinja Tina Tomić Mahečić u razgovoru za Hinu rekla je da u Hrvatskoj od sepse u 2012. oboljelo više od osam tisuća ljudi , dodavši da je vrlo teško dati preciznu sliku jer još uvijek nemamo registar oboljelih i umrlih od tog sindroma.

Sepsa je upalni odgovor organizma na infekciju koja se može pojaviti nakon operativnog zahvata, a smrtnost iznosi čak 10 do 50 posto. No bilo kakva evidencija i statistika ne otkriva pravo stanje jer se rijetko navodi.

Modni kreator Saša Vidić koji je preminuo je u 52. godini, noć ranije u bolnicu, primljen je upravo uslijed septičkog stanja, a proglašen je mrtvim zbog kardiorespiratorne insuficijencije.

Sepsa nastaje kada obrambeni, imunološki sustav, umjesto kontrole infekcije, dovodi do oštećenja vlastitih tkiva i organa. Posljedice su septički šok, slabljenje funkcije organa i smrt. Primarni znakovi upalnog odgovora u septičkom šoku uključuju vazodilataciju, povećanu mikrovaskularnu propusnost i nakupljanje leukocita.

Od sepse može oboljeti svatko, neovisno o dobi, spolu ili socijalnom statusu, a posebno su ugroženi stariji, mala djeca, kronični bolesnici i osobe s imunodeficijencijom.

Sa svakim satom kašnjenja u liječenju sepse (primjena antibiotika u stanju septičkog šoka) njezina smrtnost raste za oko 10%.

Najraniji simptomi sepse su vrućica, povišena temperatura, slabost, mučnina, povraćanje i proljev. S obzirom da su ovi simptomi uobičajeni uz mnoge druge, manje ozbiljne zdravstvene probleme poput prehlade, samo rijetki reagiraju na vrijeme.

Stručnjaci upozoravaju da je rano prepoznavanje simptoma ključno, a ujedno i glavni uvjet za uspješno liječenje sepse.

Neki od tih simptoma kod odraslih su izrazita slabost, promijenjeno stanje svijesti, gubitak apetita, groznica, žeđ, otežano ili ubrzano disanje, ubrzan rad srca, nizak krvni tlak ili vrtoglavica te otežano mokrenje”, objašnjavaju stručnjaci.

U kasnijim fazama tjelesna temperatura često pada ispod normale, a kada se pogorša može doći do zatajenja bubrega, pluća i srca. Također, liječnici upozoravaju da se u krvnim žilama mogu stvoriti krvni ugrušci, a svako od navedenih pogoršanja može dovesti do kobnih posljedica.