Opsežno istraživanje znanstvenika s američkog Institute Milken pri Sveučilištu George Washington rezultat je sinteze 26 ranijih istraživanja obavljenih na temelju uzoraka kućne prašine.
U 90 posto analiziranih uzoraka pronađeno je 10 iznimno štetnih kemijskih spojeva. Među njima je najzastupljeniji dietilheksil ftalat (DEHP), odnosno vrsta ftalata.
Malformacije na testisima i slabija plodnost
Ftalati su organski kemijski spojevi, esteri ftalatne kiseline i alifatskih alkohola koji su poznati kao plastifikatori ili omekšivači. To su hlapljive tekućine koje se dodaju plastici polimera za povećanje njihove mobilnosti. Ne koriste se sami, već su uvijek uključeni u konačni proizvod (PVC). Čine osnovnu komponentu svih vrsta plastičnih ambalaža. Koriste se i u građevinskim materijalima, ljepilima, pesticidima, tekstilu, sredstvima za čišćenje, kozmetičkim preparatima, dječjim igračkama, medicinskim uređajima, ambalaži…
Mnoge studije upozoravaju na štetnost i učinak ftalata koji na ljudski organizam djeluju kao hormonski disruptori, što znači da remete ravnotežu hormona u živim bićima. Dokazana je i njihova kancerogenost, koja se prvenstveno manifestira u obliku zloćudnog raka dojke i raka testisa. Ftalati uzrokuju razne malformacije na tkivu testisa i slabiju plodnost muške populacije.
Posebno opasno za djecu koja pužu
Druga po zastupljenosti toksična komponenta prašine su fenoli, sastojak brojnih sredstava za čišćenje kućanstava, potom sredstava otpornih na vatru, a otkriveno je i puno supstanci koje se koriste u izradi neprianjajućih kuhinjskih posuda.
Spomenute komponente osobito su štetne za sasvim malu djecu izloženu prašini kada pužu po podu, a potom stavljaju ruke u usta. Poznato je da su brojni ftalati odgovorni za respiratorne probleme kod njih.
Toksični kemijski spojevi u kućnoj su prašini prisutni u malim količinama, no s obzirom na to da smo im neprestano izloženi, trebalo bi pokušati ograničiti opasnost po zdravlje. Savjetuje se redovito pranje ruku, a prije kupnje provjera sastava kemijskih sredstava za čišćenje. To će djelomično pridonijeti smanjenju rizika od obolijevanja od raznih bolesti.
Rezultati istražiavnja objvaljeni su u časopisu Environmental Science and Technology.