Novo je istraživanje pokazalo da su stariji muškarci, premda spadaju u najranjiviju dobnu skupinu, najmanje zabrinuti zbog koronavirusa i najmanje mijenjaju ponašanje usred pandemije.
Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu 'The Journals of Gerontology' ukazuju na to da starije muškarce treba više educirati kako bi što preciznije shvatili koliki su rizici od covida-19.
Nedugo nakon pojave koronavirusa ustanovljeno je koje su demografske skupine najranjivije. I premda bi svi trebali promijeniti ponašanje da bi se širenje virusa smanjilo, ranjive skupine moraju posebno brinuti o svojem zdravlju.
Po podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u Sjedinjenim Državama je, primjerice, 80 posto žrtava koronavirusa starije od 65 godina, a među njima je najviše muškaraca.
S obzirom na to, očekivalo bi se da su muškarci stariji od 65 zabrinutiji i oprezniji kad je virus u pitanju, no naprotiv, oni su demografska skupina koja za to najmanje mari.
Po mišljenju dr. Sarah Barber, gerontologinje i psihologinje s državnog Sveučilišta Georgije i autorice studije, "ne samo da stariji muškarci iskazuju manje negativnih emocija u svakodnevnom životu, oni manje brinu i imaju manje PTSP simptoma nakon prirodnih katastrofa i terorističkih napada".
"U uobičajenim okolnostima ne brinuti previše o problemima je zapravo jako dobro. Svakodnevica je vjerojatno puno svjetlija ako brinemo manje, no kad je covid-19 u pitanju, manje brige moglo bi značiti i manje zaštitnih mjera i bihevioralnih promjena".
Ne treba ih poticati na brigu?
Znanstvenici su istraživanje proveli na način da su podijelili sudionike u dvije dobne skupine, jednu od 18 do 35 godina i drugu od 65 do 81 godine te su ih zamolili da odgovore na upitnik o percepciji rizika, zabrinutosti i promjenama u svojem ponašanju, poput nošenja maski ili učestalosti pranja ruku u vrijeme pandemije koronavirusa.
Studija je pokazala da je većina ispitanika umjereno zabrinuta pandemijom, a 80 posto ih je promijenilo ponašanje. No, ustanovljeno je i da su stariji muškarci bili manje zabrinuti od ostalih te su se ponašanjem najmanje prilagodili pojavi virusa.
Bez obzira na to, dr. Barber smatra kako starije muškarce ne treba poticati na to da više brinu u aktualnim okolnostima. Pojašnjava da je u tom slučaju "zabrinutost povezana i s povećanim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti i lošijim mentalnim zdravljem".
Puno bismo više postigli kad bismo starije osobe 'natjerali' da bolje shvate objektivan rizik od covida-19, zaključila je.
