Patite li od seksomnije, sindroma ‘nemirnih nogu’…

I dok neki od nas snivaju slatke snove, drugi se moraju boriti s raznim vrstama poremećaja spavanja. Oni su uobičajeni i vjerojatno ste čuli za mnoge od njih, ali postoje neki poprilično čudnjikavi poremećaji spavanja koji nam ne dopuštaju da se ‘pošteno’ odmorimo.

San je najbolji način da osvježimo tijelo i oslobodimo ga svakodnevnog stresa i tenzija. Nema ništa bolje od toga nego leći u udoban krevet nakon napornog dana i utonuti u miran i spokojan san. No, poremećaji spavanja čest su problem s kojim se susrećemo.

Ovdje vam donosimo popis neobičnih takvih primjera:

Seksomnija (seks u snu)

Pacijenti koji pate od ove vrste poremećaja spavanja vrše seksualni čin sa svojim partnerima ili čak i sami sa sobom dok spavaju. 2002. godine znanstvenici na sveučilištu Stanford dokumentirali su slučajeve koji su bili blagi, poput proizvodnje seksualnih zvukova, do onih malo žešćih koji su uključivali nasilni seksualni napad. Iako se mislilo da od ovog poremećaja pati tek šačica ljudi, sveučilište u Torontu dokazalo je kako od njega boluje jedna od 12 osoba.

Hranjenje u snu

Ove epizode nerijetko uključuju konzumaciju visoko kalorične hrane u veoma kratkom vremenskom periodu i bez svjesnosti osobe koja to radi. S obzirom da je istodobno riječ o poremećaju spavanja i poremećaju u prehrani, efekti mogu biti zaista kompleksni, posebice ako pacijent boluje od drugih stanja, primjerice dijabetesa ili alergije na pojedinu hranu. Prvi znakovi ovog poremećaja najčešće se javljaju u pacijentovim ranim dvadesetima, a mogu ga uzrokovati odvikavanje od droga, nuspojave nekih lijekova kao i tjeskoba zbog razdvajanja od bliske osobe.

Noćno mokrenje

Riječ je o enurezi, poremećaju koji počinje kada je pacijent već odrastao čovjek. Ovo stanje može se pripisati genetici, ali mnogobrojni faktori, uključujući dijabetes, može bit korijen ovog problema. Povećana proizvodnja urina tijekom sna i nedovoljna proizvodnja antidiuretičkih hormona (koji pod normalnim okolnostima inhibiraju noćnu proizvodnju urina) mogu biti uzročnici ovog poremećaja.

Pričanje u snu

Od nerazumljivog frfljanja do dužih, sofisticiranih govora, pričanje u snu također može biti simptom poremećaja spavanja, kao što su poremećaji ponašanja u REM fazi ili noćne more. Sudeći prema znanstvenim istraživanjima, ovom su poremećaju sklonija djeca i odrasli muškarci nego odrasle žene. Liječenje nije nužno potrebno, osim ako smeta vašem partneru. Održavanje redovitog rasporeda spavanja često je rješenje u blagim slučajevima upornog pričanja u snu.

Mjesečarenje (somnambulizam, hodanje u snu)

Jedan od najčešćih tipova parasomnije (neobičnog ili nepoželjnog ponašanja u snu), mjesečarenje se najčešće događa kao simptom nekog drugog stanja, poput apneje, nedovoljnog spavanja ili nuspojava izazvanih nekim lijekom. Suprotno uvriježenom mišljenju, mjesečara nećete povrijediti ako ga probudite u njegovom ‘pohodu’. No, s obzirom da može biti veoma teško probuditi osobu koja mjesečari, preporučuje se da mjesečara jednostavno otpratite natrag do kreveta.

Noćne more

Iako su ekstremne noćne more uobičajene kod mališana, odrasli s problemima s alkoholom, bipolarnim poremećajem, oni koji boluju od depresije, poremećaja anksioznosti i kroničnog stresa također ulaze u grupu podložnih noćnim morama. Također, zabilježeno je i kako su noćne more nasljedne. Za razliku od djece, odrasli koji pate od noćnih mora češće se sjete fragmenata njihovih strašnih snova. Ove intenzivne noćne more tipično prate vriskovi, nasilni udarci, znojenje, teško disanje i ubrzani puls. U stisku noćnih mora neki odrasli su u stanju čak istrčati iz kreveta i panično bježati po sobi.

Narkolepsija

Iako se na prvu tako ne čini, narkolepsija zapravo nema nikakve poveznice s manjkom spavanja. Korijen ovog problema ostaje misterij čak i znanstvenicima, ali neki liječnici tvrde kako je moguć uzrok genetika, infekcija i izloženost toksinima. Iznenadni, ali kratki napadaji spavanja glavna su karakteristika narkolepsije, ali drugi simptomi uključuju ekstremnu pospanost tijekom dana, halucinacije, privremenu paralizu i nerazgovijetan govor.

Bruksizam (škrgutanje zubima)

Karakteriziran škrgutanjem ili stiskanjem zubima tijekom spavanja, bruksizam se često uzima veoma ozbiljno zbog svog potencijala da je uzrokovan ili dovodi do drugih zdravstvenih problema. Fizički, bruksizam se često identificira uz pomoć kroničke facijalne boli ili snažnim glavoboljama nakon spavanja. Znanstvenici upozoravaju kako bruksizam također može biti rezultat nedostatka sna ili kroničnog hrkanja. Stomatolozi će nerijetko propisati zaštitnu gumu za zube i tablete za opuštanje mišića kako biste umanjili simptome koji vodi do ozbiljnog oštećenja zubiju.

Sindrom nemirnih nogu

Sindrom nemirnih nogu pogađa deset posto odraslih i dva posto djece samo u SAD-u, a karakterizira ga neprestana potreba za pomicanjem nogu tijekom odmora ili spavanja. Neugodni osjećaji, poput trnjenja, svrbeži ili boli u stopalima, često se javljaju uz ovaj nemir koji ometaju pacijenta da se dobro naspava. Oni koji pate od ovog stanja prisiljeni su neprestano mrdati nogama. Zbog teške neispavanosti povezane s neurološkim poremećajem, mnogima od onih koji pate od sindroma nemirnih nogu često se pogrešno postavlja dijagnoza depresije.

Paraliza sna

Ovo jezivo stanje karakterizira se time što pacijent tijekom tonjenja u san ili buđenja nije u mogućnosti pomaknuti svoje tijelo. Potonje je još strašnije s obzirom da su tijekom paralize sna ljudi budni i svjesni, no ne mogu se pomaknuti ili ispustiti glas.

U prošlosti su ljudi pogođeni paralizom sna smatrali da im na prsima sjede čudovišta ili da ih u snu seksualno zlostavljaju demoni, tzv. inkubusi i sukubusi. Priče ljudi koji tvrde da su ih oteli izvanzemaljci vrlo su slične: žrtve se bude paralizirane, vide bljeskajuća svjetla i čuju zujanje. Svoje iskustvo neki ljudi pokušavaju rastumačiti odlaskom na hipnozu koja će im, kako misle, vratiti sjećanje. No sugestibilno stanje hipnoze može potaknuti fantaziranje i stvoriti lažna sjećanja.

Japanski znanstvenici, u čijoj se zemlji ova dobro znana pojava naziva ‘kanashibari’, prednjače u laboratorijskim ispitivanjima paralize sna, pa su tako otkrili da iako čovjek tada vjeruje kako je budan i gleda oko sebe, često uopće nije otvorio oči.

Prilikom spavanja tijelo doživljava atoniju, kada mu je ‘rečeno’ da se opusti i bude na miru. Međutim, kod paralize sna atonija se događa prilikom tonjenja u san ili buđenja, umjesto tijekom spavanja. Ovo stanje može potrajati i nekoliko minuta i obično nestane ‘samo od sebe’.

Povratak na Net.hr