Istraživači na Sveučilištu Kagoshima u Japanu proučili su učinak linalola, slatkog mirisa koji je prisutan u esencijalnim uljima lavande i drugim mirisnim biljkama, na miševima. Pokazali su da izloženost parama linalola utječe na mozak kroz miris, a ne apsorbiranjem u krvotok kroz pluća.
Drugi ključni nalaz bio je da, za razliku od anksiolitičkih ili antianksioznih lijekova (kao što su benzodiazepini), linalol djeluje bez narušavanja kretanja. Istraživači sugeriraju da njihova studija utire put za daljnja istraživanja kako koristiti linalolova smirujuća svojstva kod ljudi, navodeći potrebu za "sigurnijim alternativama" benzodiazepinima i drugim lijekovima protiv anksioznosti.
Jedna aplikacija koju predviđaju jest da će možda pomagati ljudima prije operacija, kako bi se opustili prije opće anestezije. Rad je objavljen u časopisu Frontiers in Behavioral Neuroscience.
Anksioznost i linalol
Anksioznost se može pojaviti u rasponu od kratkotrajne brige ili straha oko određenog problema, odluke ili stresne situacije pa do trajnog ili kroničnog stanja koje ne prestaje. Kada je anksioznost kronična, simptomi se mogu progresivno pogoršati i poremetiti svakodnevni život, rad, odnose i akademske uspjehe.
(FOTO: Thinkstock)
Postoji nekoliko oblika stanja, koji su zajednički nazvani anksiozni poremećaji. To uključuje poremećaj panike, generalizirani anksiozni poremećaj i stanja povezana s fobijom.
Nedavna studija nije prva koja istražuje umirujuće učinke linalola, napominje koautor dr. Hideki Kashiwadani sa SveučilištuaKagoshima. "Međutim," Dr. Kashiwadani izvještava, "mjesta djelovanja linalola obično nisu gledana u takvim studijama."
Pretpostavka je bila da inhaliranje linalola dovodi do toga da se apsorbira kroz pluća u krvotok. Iz krvotoka, tada ide do moždanih proteina nazvanih gama-aminomaslačnom kiselinom tipa A (GABAA) receptora u živčanim stanicama ili neuronima. Benzodiazepini također usmjeravaju ove receptore.
Dr. Kashiwadani i njegovi kolege koristili su razne eksperimente kako bi testirali učinak izloženosti linalolu kod normalnih miševima. Vidjeli su da spoj ima "anksiolitički učinak bez motoričkih oštećenja".
Izlaganje miševa koji nisu mogli osjetiti miris spoja nije imalo isti učinak, što potvrđuje da je "olfaktivni ulaz" bio put do mozga. Osim što bi potencijalno mogao opustiti ljude koji će podvrgnuti operaciji, spoj bi također mogao ponuditi alternativu onima koji se bore s "oralnom ili supozitorijskom administracijom anksiolitika, kao što su dojenčad ili stariji ljudi", dodaje dr. Kashiwadani.
Pročitajte još:
- Čudo lavande: što sve ova poznata biljka liječi?
- Kako pobijediti anksioznost i stres na prirodan način
- Anksiozni ste i imate panične napadaje? Možda je kofein problem
- Aromaterapija: lavanda zna kako se obračunati s prehladama i alergijama
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
