Kreme za sunčanje dolaze u dva osnovna oblika: fizičkom i kemijskom. Fizičke kreme sadrže minerale kao što su cink i titanium dioksid. Oni sprječavaju da sunčeve zrake oštete našu kožu. Kemijske kreme su spravljene od različitih sastojaka koji najčešće sadrže oxybenzone ili druge slične sastojke.
U teorijama protiv krema za sunčanje kao argument za nekorištenje najčešće se navodi da kreme sprječavaju dopiranje D vitamina do kože, da povećavaju priliku za oboljenje od raka, te da cink i titanium dioksid nanošenjem kreme ulazi u naš krvotok te potom "otpušta slobodne radikale koji oštećuju kožu".
Znanost takve teorije ne podržava
Istraživanja su pokazala da minerali kratkoročno uđu u sistem, no u takvim malim količinama da su gotovo nemjerljive. Kad je riječ o vitaminu D, većina nas ga "prikupi" dovoljno tijekom godine da se ne morate previše izlagati sunčevim zrakama da biste ga preko ljeta "uhvatili".
Što se tiče oboljenja od raka, postoje neki dokazi koji upućuju na to da ljudi koji koriste kreme za sunčanje povećavaju rizik od obolijevanja od raka kože. No, to nema veze s kremama za sunčanje već s nepravilnim nanošenjem krema.
Stručnjaci tvrde da ljudi koji nanesu kremu s visokim faktorom smatraju da se mogu prekomjerno izlagati sunčevim zrakama te da to nije dobro. Naime, prema znanstvenim istraživanjima, opekline od sunca koje ste "zaradili" svake druge godine mogu utrostručiti mogućnost za obolijevanje od raka kože.
Tako, ako izlazite van ovih dana, nanesite kremu s barem zaštitnim faktorom 15, jer će ona "blokirati" čak 93 posto UV zraka. Ako se, pak, planirate duže vrijeme izlagati suncu, uzmite veći zaštitni faktor.
