Nova istraživanja dokazala su da oblačni dani djeluju loše na ravnotežu kemijskih spojeva u mozgu, pa čak i usporavaju mentalne sposobnosti depresivnih osoba. Budući da su mnogi stanovnici Hrvatske gotovo zaboravili kako izgleda osunčano nebo, važno je podsjetiti se kako se s tim treba nositi.
Svjetlost, dokazano je, utječe na regulaciju hormona serotonina i melatonina. Osim toga, pokusi su pokazali da svjetlost utječe i na cirkulaciju krvi u mozgu, a to je opet povezano s kognitivnim sposobnostima. To bi značilo da stanovnicima kontinentalne Hrvatske, uza sve druge nemile aktualno-političke okolnosti, i vrijeme kvari raspoloženje, ali i usporava moždane sposobnosti.
Naime, sunčeva svjetlost je nekako povezana s boljim moždanim funkcijama. U konkretnom istraživanju koristeći satelitske podatke NASA-e kako bi mjerili izlaganje sunčevim zrakama širom SAD-a, znanstvenici su ih povezali s padom kognitivnih sposobnosti kod depresivnih ljudi.
Dr. Shia Kent, sa Sveučilišta Alabama u Birminghamu, vodila je tim koji je proučio podatke 14.474 osobe. 'Ustanovili smo da je među depresivnim osobama manje izlaganje sunčevim zrakama povezano sa znatno većom vjerojatnošću kognitivnih problema. Spoznaja da vrijeme ne utječe samo na raspoloženje nego i na kognitivne sposobnosti imat će utjecaj na liječenje depresivnih osoba, posebno onih osjetljivih na sezonske promjene', izjavila je za BioMed Central.
Vratite kemijsku ravnotežu mozga
Zagrebačka psihoterapeutkinja dr. med. Iva Stasiow kaže da ovako dugo loše vrijeme utječe na ljude, ali prije svega na meteoropate, koji su ionako osjetljiviji na vrijeme. Što oni i svi drugi mogu činiti dok sunce ne zasja?
Pomoć će pružiti prilično jednostavne, ali vrlo učinkovite mjere koje ne treba podcjenjivati. 'Potrebno je zdravije živjeti, više se kretati, paziti na prehranu i priuštiti si više sna. Loše vrijeme može utjecati i na zdrave osobe, ali ne u tolikoj mjeri. Samo vrijeme ne bi trebalo utjecati na njihovo svakodnevno funkcioniranje', kaže dr. Stasiow.
Dakle, kad već nema sunca, kemijsku ravnotežu potrebnu za optimalno raspoloženje i kognitivne funkcije možemo održavati drugim mjerama poput vježbanja. Znanstvenici su otkrili da intenzivna fizička aktivnost utječe na niz kemijskih spojeva u mozgu, koji pak utječu na raspoloženje. To su naprimjer dopamin, norepinefrin i serotonin. Stručnjaci smatraju da je to razlog zašto se mnogi nakon vježbanja osjećaju bolje. Neke studije čak pokazuju da oni koji redovito vježbaju rjeđe pate od depresije nego oni koji su fizički nisu aktivni.
