Zahvat je moguće napraviti uz uputnicu HZZO-a, a bolnica surađuje i s KB-om Merkur i Fakultetom elektrotehnike i računarstva. Rezultati su nevjerojatni, donosi HRT.
Jednom pacijentu uspjeli su uništiti neoperabilni tumor gušterače radiokirurškom ablacijom.
'Nema krvi, nema boli, nema dugotrajnog oporavka'
“Više od 50 posto pacijenata živi duže od 24 mjeseca, a njih negdje oko 13 posto duže živi od četiri godine. Reakcije su spektakularne. Nema krvi, nema bola, nema dugotrajnog oporavka, nema postoperativnih komplikacija. Pacijenti dođu, inače se to učini u jednoj frakciji u dolasku koji traje 45 minuta do sat i pol kako kod kojeg pacijenta, pacijenti nakon toga odlaze doma. Znači ovo je ambulantni zahvat”, rekao je ravnatelj bolnice Dragan Schwarz.
Tijekom zahvata pacijent mora biti pod anestezijom kako bi se radiokirurški zahvat izveo što preciznije.
“Problem je što se tumori miču u organizmu, od disanja, peristaltike i ostalih fizioloških procesa. U anesteziji mi postižemo da je pacijent nepomičan. Anestezija zaustavlja disanje, smanjuje peristaltiku. To znači jako visoku sigurnost, više od 90 posto. Čak po našim iskustvima i 98 posto da će tretirana lezija nekrotizirati i da će biti uništena”, kazao je Hrvoje Kaučić, voditelj službe za radiokirurgiju i radioterapiju.
Posebnu ulogu imaju medicinski fizičari koji su zaduženi da linearni akcelerator točno i precizno isporuči planiranu i propisanu dozu zračenja.
Gušterača je najveći izazov
Da budu precizniji i bez anestezije, pomaže im i suradnja s kolegama s elektrotehnike i računarstva. Detektiraju organe koji se gibaju kako bi ih poštedjeli pri ciljanom uništavanja tumora. Gušterača je, kažu, najveći izazov.
“Ali mi smo uspjeli kroz ovaj rad i to napraviti na temelju poznavanja ostalih organa i međusobnog odnosa organa i gušterače dobili smo i prilično preciznu poziciju gušterače. Od 80 do 90 i više posto pouzdanosti pozicije pojedinog organa”, rekao je Zdenko Kovačić, voditelj Laboratorija za robotiku i inteligentne sustave upravljanja.
Stručnjaci s radiokirurgije zajedno s liječnicima s Merkura daju šansu za dulji život i pacijentima oboljelima od rijetkog Klackinova tumora.
“Mi smo sad napravili model da krenemo sa zračenjem radiokirurškim tretmanom gdje pacijent dobije naš ablativnu dozu koji je kandidat za transplantaciju i ima Klackinov tumor. Nakon toga ga mi stavimo na listu i nakon toga uspješno transplantiramo. Preživljavanje je puno veće i puno bolje. Preko tri godine”, kazao je Stipislav Jadrijević, pročelnik Zavoda za abdominalnu kirurgiju KB-a Merkur.
