Iako to djeluje kao korisna, ili u najmanju ruku bezopasna naknada propuštenog sna, stručnjaci upozoravaju kako je to u stvari izrazito opasno po naše zdravlje. Poremećaj ritma spavanja može povečati rizik od dijabetesa i bolesti srca, otkrilo je novo istraživanje.
Postojanje jednog ritma odlaska na spavanje i buđenja za radne dane, a drugog za neradne poznato je po nazivu 'društveni jet lag'. Baš kao što i prekooceanski let može poremetiti cirkadijurni ritam kada putnik naglo prijeđe preko više vremenskih zona, tako i društveni jet lag potpuno poremeti biološki sat.
"Društveni jet lag učestali je oblik cirkadijurnog poremećaja, kada osobe spavaju i bude se nesinhronizirano s njihovim unutarnjim, biološkim satom i premiještaju svoje vrijeme spavanja naprijed, natrag zbog društvenih obaveza", kaže dr. Patricia Wong sa Sveučilišta u Pittsburghu, autorica istraživanja.
Rizik od dijabetesa i bolesti srca
Dr. Wong i njeni kolege pregledali su grupu od oko 45 srednjovječnih odraslih osoba. Znanstvenici su otkrili da ljudi su s najvećim razlikama u rutini spavanja između radnih i neradnih dana imali najveću vjerojatnost da će imati zdravstvene probleme koje povećavaju faktore rizika za dijabetes i bolesti srca.
Simptomi uključuju povećan obujam oko struka kao i povećane količine šećera i masti u krvi. Sudionici istraživanja s 'društvenim jet lagom' imali su i manje količine kolesterola lipoproteina, dobre vrste kolesterola koji sprečava oštećenja krvnih žila.
Rezultati ne dokazuju nedvojbeno da društveni jet lag prouzrokuje dijabetes i srčane bolesti. Ali dokazuje da povezanost postoji, i ona se mora dodatno proučiti, rekla je dr. Wong.
Sudionici istraživanja bili su grupa odraslih starosti između 30 i 54 godine, koji su radili barem 25 sati tjedno izvan vlastitog doma.
Isključeni su bili ljudi koji su već imali razne zdravstvene probleme koji bi mogli povećati faktore rizika za dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Isključene su i osobe koje su radile u smjenama.
Večernji kronotip
Od sudionika se tražilo da nose uređaj koji je pratio njihove aktivnosti i spavanje te da ga nose bez skidanja sedam dana. Uređaji su snimali trajanje sna svakoga dana i radnog i neradnog.
Sudionici koji su obično ostajali budni do kasno, znani i kao večernji kronotip, imali su veću vjerojatnost od društvenog jet laga. Te su osobe imali i sniženi dobar kolesterol.
Znanstvenici nisu imali podatke kojima su mogli provjeriti jesu li ljudi s naglašenijim društvenim jet lagom, tojest večernji kronotipi, imali drugačije cirkadijurne ritmove od ostalih ispitanika. Nisu niti promatrali što i koliko ljudi jedu u kojem dijelu dana, što može utjecati na brijne kardiometabolične faktore rizika.
Dr. Till Ronnenberg, psiholog sa sveučilišta u Minhenu, koji nije sudjelovao u istraživanju, rekao je kako je ono samo najnoviji dokaz kako je društveni jet lag opasniji od običnog.
To je zato što društveni jet lag podrazumjeva kako ljudi prelaze iz jedne rutine u drugu i natrag svakog radnog tjedna, dok kod običnog jet laga ljudi prijeđu u drugu vremensku zonu i ostanu tamo.
