Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

PLUĆNI, SRČANI I DRUGI UZROCI

DISPNEJA: Poremećaj disanja možete spriječiti jednostavnom prevencijom

Dispneja je tegoba u kojoj dolazi do otežanog disanja. Pojavljuje se drugačije kod svakog bolesnika.

Osjećaj dispneje je drugačiji kod bolesnika i drugačije se opisuje, ovisno o uzroku. Ovo je dosta česta tegoba, a samo pojam ‘otežano disanje’ ne opisuje ju do kraja. Za dispneju ne postoje specifični receptori.

Dispneja može nastati iz mnogih razloga

Ako ste ikada osjetili da ne možete udahnuti dovoljno zraka, moguće je da ste iskustili dispneju. Kratkoća daha može biti simptom zdravstvenih problema, često povezanih s bolesti srca ili pluća. Uobičajeno je ako se nedostatak daha dogodi nakon intenzivnog vježbanja ili drugog tjelesnog napora. Glavni simptomi dispneje su teško disanje koje traje od minutu do dvije, osjećaj gušenja bez obzira na tjelesnu aktivnost. Tako se ona dijeli na iznenadan gubitak daha i dugotrajne poteškoće s disanjem.

Dispneja ima mnoge plućne, srčane i druge uzroke, koji se razlikuju po brzini nastanka. Najčešći uroci su:

  • astma
  • upala pluća
  • miokardijalna ishemija
  • loša tjelesna kondicija

Ako dođe do dispneje kod osoba s kroničnim plućnim ili srčanim poremećajima, uglavnom nastaje uz neke druge bolesti kao što je zatajenje srca. Početak bolesti dijeli se na akutne i srčane. Među akutne uzroke spada astma, plućna embolija, bolest dišnih puteva, strano tijelo u dišnom sustavu ili udisanje toksina. Srčani uzroci uključuju infarkt miokarda, rapturu ili disfunkciju papilarnog mišića ili srčanih komora i edem pluća. Osjećaj ugušenja je karakterističan za edem pluća. Otežano disanje pri naporu je čest slučaj pri nedostatku tjelesne kondicije, dok je glad za zrakom ili nagao osjećaj za udisanjem više zraka vezan za hiperkapniju – ograničenu pokretljivost zidova prsnog koša i plućni edem. Dispneja može nastati i nakon stanja uznemirenosti kada dođe do hiperventilacije.

Razlog može biti i alergijska reakcija, ali ona će doći uz druge simptome reakcije na neki receptor. Poremećaji disanja mogu se dogoditi i za vrijeme spavanja, a počinju kao neugodno hrkanje i poteškoće sa spavanjem.

Upravo zbog toga što se uzrok razlikuje od osobe do osobe, potrebna je konkretna obrada kod liječnika.

Liječenje će se razlikovati od bolesnika

Pretrage koje ćete vjerojatno trebati obaviti su fizikalni pregled, RTG pluća, EGK, a u nekim slučajevima i T pluća, testovi plućne funkcije, ehokardiografija i bronhoskopija. S obzirom na to da svaka dispneja ima različit uzrok, različiti su i načini liječenja. Ovo su samo neki od onih koje bi vam liječnik mogao preporučiti.

Dijeta i tjelovježba

Razlog nastanka dispneje mogu biti pretilost i loša razina tjelesne kondicije. U tom slučaju će biti potrebno da smanjite kilograme i masnoću u tijelu zdravom prehranom, umjerenim ali čestim vježbanjem.

Plućna rehabilitacija

Ako je uzrok dispneje problem s plućima, brigu o vama će voditi pulmonolog, liječniku koji se specijalizirao za zdravlje pluća i dišnog sustava. Moguće je da će vam trebati dodatak kisika koji se daje kroz prijenosni spremnik. To  će se izvoditi uz program nadziranog vježbanja i obrazovanja o tehnikama disanja koji će vam pomoći u prevladavanju bolesti pluća.

Kardijalna rehabilitacija

Srčane uzroke liječi kardiolog, liječnik specijaliziran za poremećaje srca, pa će tako dispneju koja ima uzrok srčani problem on rješavati. Ako imate zatajenje srca, to znači da je vaše srce preslabo za dovod dovoljno kisika da zadovolji zahtjeve vašeg tijela. Dispneja je jedan od nekoliko simptoma zatajenja srca. Kardijalna rehabilitacija može pomoći u kontroliranju i zaustavljanju srčanog zatajenja i druge srčane uvjete.

Prevencija uključuje zdrav život

Kako bi spriječili da uopće dođe do dispneje, bit će potrebno izbjegavati sve moguće uzroke na koje možete utjecati. Najočitiji čimbenik rizika za otežano disanje je pušenje. Ako pušite, potražite stručnjaka ili saznajte kako prestati pušiti. Dokazano je kako će se zdravlje vaših pluća poboljšati već nakon nekoliko sati bez pušenja.

Ako radite u prostoru zagađenog zraka ili s kemikalijama, uzmite u obzir da i to može dovesti do mnogih problema s disanjem. Razmislite o korištenju maske za filtriranje zraka koji dolazi do pluća i osigurajte si sigurno okruženje i radno mjesto.

Uz to, održavanje zdrave težine također može pomoći izbjeći brojne zdravstvene probleme, uključujući i dispneju. Ako vam je potrebna pomoć u gubitku težine, razgovarajte sa svojim liječnikom ili posjetite nutricionista kako biste lakše planirali svoj jelovnik i promijenili svoj način prehrane.

Povratak na Net.hr