Već godinama znanstvenici uz pomoć analize podataka pokušavaju dokazati izravnu vezu između virusnih infekcija i neurodegenerativnih oboljenja poput Alzheimera, Parkinsonove bolesti ili multiple skleroze, piše Deutsche Welle.
Pritom su se u fokusu posebno našle različite vrste virusa herpesa. Oni nisu zaslužni samo za izbijanje neugodnih mjehurića na usnama, već i (ovisno o tipu) za pojavu vodenih kozica, herpes zostera ili infektivne mononukleoze. Moguće je i da su virusi herpesa povezani s pojavom multiple skleroze, odnosno različitih vrsta raka.
Povećani rizik od teških oboljenja
Kod spomena riječi "herpes“ mnogi ljudi vjerojatno najprije pomisle na one male mjehuriće na usnama, čije izbijanje prouzroči herpes simplex-virus tip 1 (HSV-1). A tip 2 (HSV-2) je odgovoran za pojavu mjehurića u genitalnom području. Neke ranije analize podataka su pokazale da osobe s HSV-1 imaju povećani rizik oboljenja od Alzheimera.
Na temelju analiza krvi i skeniranja mozga, istraživači sa Sveučilišta Columbia u New Yorku su sad uspjeli dokazati da je kod onih pacijenata koji su bili inficirani s HSV-2 kora velikog mozga bila tanja nego kod neinficiranih osoba. Sudeći po navodima iz studije objavljene u magazinu "Journal of Neurological Sciences“, u sklopu istraživanja su analizirani podaci 455 osoba, prosječno starih 70 godina, koje su dokazano bile inficirane virusom HSV-2.
"Naši rezultati upućuju na zaključak da seropozitivnost HSV-2 virusa može doprinijeti ubrzanom starenju mozga, što onda može dovesti do povećane razine sklonosti kognitivnim smetnjama, odnosno neurodegenerativnim oboljenjima među starijom populacijom“, tvrdi se u studiji.
Nešto tanja kora velikog mozga je često simptom oboljenja od Alzheimera. Taj vanjski sloj velikog mozga je primarno zadužen za kognitivne sposobnosti, dakle za "obradu“ opažanja osjetilima, za pamćenje. Kod Alzheimera se u kori velikog mozga koncentriraju brojni abnormalni proteini kao što su amyloid i tau. Zbog toga se transformira unutarnja kemija samih stanica, što može dovesti do nekroptoze, odnosno odumiranja moždanih stanica.
Ubrzava li tip 2 starenje mozga?
Nova studija ipak ne može dokazati je li HSV-2 doista kriv za pojavu Alzheimera. Njome je samo dokazana moguća uzročno-posljedična veza između infekcije herpesom i pojave Alzheimera.
Gotovo svi ljudi su se tijekom svog života barem jednom inficirali virusom herpes-simplex. Virusi herpesa su se naime vrlo dobro prilagodili ljudima. "Virusi tako dobro poznaju imunosni sustav da su tijekom evolucije razvili rafinirane protumjere uz pomoću kojih uspijevaju prevariti obranu u organizmu“, kaže biologinja Melanie Brinkmann iz Centra Helmholtz za istraživanje infekcija (Helmholtz-Zentrum für Infektionsforschung, HZI), ujedno i profesorica na Tehničkom sveučilištu u Braunschweigu.
Kakve vrste virusa herpesa postoje?
U skupini virusa herpesa koji su u najvećoj mjeri sposobni na adaptaciju ljudima, nalazi se više od 200 poznatih "članova“, od kojih je devet specifično za ljudsku populaciju. Među njima su HSV-1, ali i varičela zoster virus, koji je zaslužan za vodene kozice i herpes zoster, odnosno Eppstein-Barr virus, koji je kriv za pojavu infektivne mononukleoze, a možda je povezan s i pojavom multiple skleroze odnosno različitih vrsta oboljenja od raka.
Nakon što se njime osoba inficira, virus herpesa ostaje u organizmu tijekom cijelog života neke osobe. Često se događa da se uopće ne pojave nikakvi simptomi, odnosno da virusi herpesa "čuče“ negdje u tijelu u takozvanom "stanju latentnosti“. Tek onda kada je organizam oslabljen, zbog primjerice neke jače infekcije ili zbog stresa, pojavljuju se tipični simptomi poput neugodnih mjehurića.
Kako se zaštititi od virusa herpesa?
Za sada ne postoji nikakvo službeno odobreno cjepivo protiv virusa tipa herpes-simplex. Kompanija BioNTech upravo radi na razvoju cjepiva protiv HSV-2, u tijeku su kliničke studije.
One osobe koje još uvijek u svom organizmu ne nose viruse herpesa, od moguće infekcije se mogu štititi klasičnim putem – fizičkom distancom. Viruse se prenosi preko kapljica ili tijekom bliskog tjelesnog kontakta. Inficirati se može i dodirom mjehurića, a opasnost infekcije u genitalnom području može se reducirati korištenjem kondoma. A onim ljudima koji u svom organizmu već imaju viruse herpesa pomaže snažan, otporan imunitet, kako bi virusi i dalje "čučali“ u stanju pritajenosti.
POGLEDAJTE VIDEO: Znate li da s Alzheimerovom bolesti u Hrvatskoj živi oko 100.000 ljudi?
