1. Klimatske promjene dosežu kritične razine: Što će se dogoditi: Prema znanstvenicima, intenzivne klimatske promjene mogu uzrokovati to da otoci nestanu zbog porasta mora. Životinje bi izgubile staništa, a polarni ledenjaci bi se otopili. Usjevi mogu propasti zbog promjena vremenskih obrazaca, a ljudi mogu umrijeti zbog povišene temperature. Kako preživjeti: Prema studiji Sveučilišta Notre Dame iz 2014., postoje neka mjesta koja će vjerojatno izdržati promjene temperature, porast razine vode i druge probleme povezane s klimatskim promjenama. Sjedinjene Države su jedna od deset zemalja za koje se očekuje da će preživjeti. Na popisu su i Norveška, Novi Zeland, Australija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ako ne živite u jednoj od prvih deset zemalja, odmah se preselite.

2. Veliki potres: Što će se dogoditi: U 2015., Uniform California Earthquake Rupture Forecast je procijenila da postoji 93% šanse da će Kalifornija biti pogođena potresom jačine 7 ili više na Richterovoj ljestvici do 2045. godine. Ceste bi se mogle urušiti, zgrade bi se mogle srušiti, struja bi mogla biti nedostupna i druge katastrofe poput požara, klizišta i lavina bi mogle imati veću šansu u pojavljivanju. Kako preživjeti: Neka stručnjak provjeri strukturnu čvrstoću vašeg doma prije nego što se očekuje da će se dogoditi potres. Napravite zalihu za slučaj potresa koji uključuje lijekove, hranu, vodu, proizvode za osobnu higijenu, dodatnu odjeću, medicinske predmete, dokumente i druge predmete potrebne za preživljavanje. Sprijateljiti se sa susjedima i izraditi plan za članove obitelji nakon potresa također je dobra ideja jer bi zbog potresa došlo do velikih šteta na nekretninama. Hitne službe vjerojatno neće moći intervenirati dulje vrijeme.

3. Mega kompjuterski virus isključuje internet: Što će se dogoditi: Hakeri bi pustili virus namijenjen uništavanju internetske infrastrukture jedne ili više zemalja. Veze između poslužitelja koji čine web bi bile uništene, ostavljajući digitalne podatke skrivene na nedostupnom mjestu. Kako preživjeti: Napravite sigurnosnu kopiju podataka na lokalnim diskovima i nastavite koristiti sigurnosne protokole. Internet se sastoji od toliko ljudi i poslužitelja da ga je gotovo nemoguće potpuno isključiti na dulje vrijeme. Također pogledajte darknet. Izrađen je na rupama i skrivenim stranicama koje se ne mogu pronaći na normalnim internetskim tražilicama ili alatima.

4. Vulkanska erupcija: Što će se dogoditi: Jedan od tri vulkana u Sjevernoj Americi bi mogao eruptirati, izbacivši 450 kubičnih kilometara magme u radijusu od 100 kilometara oko vulkana. Pepeo iz erupcije prekrio bi mnogo veći dio zemlje, kuće bi se urušile, zrak bi postao zagađen i uništila bi se poljoprivredna zemljišta i zalihe vode. Kako preživjeti: Sustav upozorenja za velike vulkanske erupcije nije baš ispravan pa je život udaljen više od 100 kilometara od bilo kojeg vulkana najbolji način da se osigura opstanak. Budući da pepeo iz erupcije može kontaminirati tlo, zrak i vodu, najbolje je imati pri ruci zalihe čiste vode, konzervirane hrane i respiratora. Obrada vlastitog vrta nadoknadila bi gubitak poljoprivrednog zemljišta prekrivenog debelim slojevima pepela.

5. Solarna baklja i naknadni elektromagnetski puls: Što će se dogoditi: Sunčeva baklja visoke razine, erupcija sunčevog zračenja bi mogla bi ostaviti milijune bez struje, uzrokujući trilijune dolara štete u tehnologiji. Nabijene čestice napuštaju Sunce i putuju do Zemlje, šaljući električne struje na površinu. Tehnologija bi bila spržena, GPS, telefoni, internet, radio i sateliti bi bili izvan funkcije. Kako preživjeti: Zaštita od takvog događaja zahtijeva vladino jačanje električne infrastrukture zemlje. Postojeće električne mreže također bi trebale biti zatvorene prije nego što dođe do eksplozije. Opstanak bi bio tehnološki zaostao, ali bi bio moguć. Generatori na plin omogućili bi vam da zadržite osjećaj normalnosti. Hrana, voda, medicinski pribor, važna papirologija i baterijske svjetiljke trebale bi biti uključene u vaše zalihe za preživljavanje.

6. Globalna pandemija: Što će se dogoditi: Novi soj virusa bi se mogao proširiti svijetom i zaraziti veliki dio populacije zbog nemogućnosti cijepljenja protiv njega. 1918. godine je izbila pandemija gripe koja je zarazila 40% svijeta i ubila 50 milijuna ljudi. Svjetska populacija je sada veća, a pandemija nove gripe bi mogla biti dovoljno jaka da ubije dva milijuna ljudi samo u Sjedinjenim Državama. Kako preživjeti: Najbolji način da preživite izbijanje virusa je izbjegavanje bolesnih ljudi, nošenje kirurških maski, održavanje higijene, zadržavanje hidratacije i traženje liječničke pomoći ako je moguće.

7. Izbijanje zombija: Što će se dogoditi: Pandemija s neočekivanim učincima ili bio-inženjerski virus pušteni bili bi u čovječanstvo, pretvarajući zaražene ljude u zombije bez mozga. Zombiji bi se održavali mesom živih, neumorno loveći izvore hrane. Infekcija bi se širila putem krvi i sline, zbog čega bi ugriženi ili napadnuti vjerojatno postali zombiji. Kako preživjeti: Držite zalihu za hitne slučajeve u svom domu, na poslu i u autu koji uključuje hranu, vodu, medicinske potrepštine, važne dokumente i oružje. Imajte plan za sastanak s prijateljima i obitelji kako biste zajedno čekali apokalipsu u utvrđenoj zgradi. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti istražit će izbijanje i formulirati lijek dok oružane snage pokušavaju uništiti zombije. Ako ste napadnuti, uništite mozak zombija, zatim ponovno pucajte kako biste bili sigurni da je zombi mrtav.

8. Poljoprivredni kolaps zbog izumiranja pčela: Što će se dogoditi: Istrebljenje pčela značilo bi kraj oprašivanja 30% usjeva koje ljudi konzumiraju i 90% divljeg biljnog svijeta što bi dovelo do raspada samog prehrambenog lanca. Ekosustavi bi se promijenili; neki lijekovi bi zaustavili proizvodnju i mnoge životinje bi izumrle. Kako preživjeti: Procjenjuje se da bi ljudi izdržali samo oko četiri godine nakon izumiranja pčela zbog gubitka oprašene hrane. Pšenica, riža i kukuruz, se međutim oprašuju vjetrom; pčele neće utjecati na te procese razmnožavanja. Stoga bi bilo moguće preživjeti na promijenjenoj prehrani. Supermarketi bi ipak imali manje i skuplje artikle. Oružje bi dobro došlo za zaštitu hrane.

9. Ustanak umjetne inteligencije: Što će se dogoditi: Umjetna inteligencija bi mogla natjerati superračunala i robote shvatiti da im nije potrebna ljudska pomoć kako bi napredovali ili učili, što bi dovelo do kompjuteriziranog ustanka protiv nas. Zapravo, izvješće Global Challenges Foundation iz 2015. sugerira da postoji otprilike 10% šanse da se to dogodi do 2115. godine. Kako preživjeti: Izbjegavajte poslove koji uključuju AI tehnologiju. Naučite kako prevariti AI neuronske mreže ili se sprijateljiti s njima kako biste izbjegli uništenje.

10. Prenaseljenost: Što će se dogoditi: Napredne medicinske tehnike, lijekovi i objekti dovode do niže stope smrtnosti u populaciji. U kombinaciji sa smanjenom smrtnošću dojenčadi, to dovodi do toga da više ljudi živi i natječe se za sve manje resursa. Kako preživjeti: Biti bogat. Poslovi, hrana, sklonište i drugi resursi bili bi oskudni i skupi. Što više novca imate, bolje ćete se izboriti u svijetu uništenom prenaseljenošću.

11. Treći svjetski rat: Što će se dogoditi: Postoji nekoliko načina na koje sukobi u svijetu mogu dovesti do rata na cijeloj planeti. Najveće prijetnje mogu dolaziti iz zemalja s naprednom tehnologijom i logičnim motivima. Kako preživjeti: Ovdje su relevantne iste mjere opreza koje se odnose na preživljavanje nuklearne katastrofe. Udaljite se od epicentra akcije i pripremite zalihe za nekoliko tjedana u skloništu od padavina. Također, trebat će vam sklonište od padavina. Prema članku iz 2016., ako možete doći do južne hemisfere, vjerojatno ćete preživjeti sljedeći svjetski rat. Preseliti se sa svojom obitelji i baviti se poljoprivredom na mjestu poput Australije ili Novog Zelanda bi povećalo šanse za preživljavanje.

12. Nuklearna erupcija i radioaktivne padavine: Što će se dogoditi: Otprilike 180 milijuna Amerikanaca živi unutar 50 milja od barem jedne od 63 aktivne nuklearne elektrane u zemlji. Ako jedna od ovih elektrana doživi katastrofalan slom kao katastrofa u Fukushimi, svi ti ljudi bi se morali preseliti. Katastrofa poput one u Černobilu bi prouzročila tisuće oboljelih od raka i smrti od trovanja radijacijom. Područje oko topljenja bi bilo nenaseljeno. Kako preživjeti: Povećale bi se šanse za preživljavanje za one koji se distanciraju od nuklearnih elektrana. Sklonište s vrlo debelim zidovima koji će vas zaštititi od eksplozije je imperativ, a trebat će vam dovoljno zaliha kako biste izbjegli dvotjedno širenje zračenja.

13. Invazija vanzemaljaca: Što će se dogoditi: Stručnjaci za NLO vjeruju da su vladini signali poslani u svemir kako bi namamili intergalaktička bića na naš planet. Vanzemaljci će vjerojatno donijeti unaprijed osmišljen plan uništavanja, osvajanja ili prijateljstva s ljudima. Kako preživjeti: Držite torbu za hitne slučajeve uvijek sa sobom; trebala bi sadržavati radio na navijanje, odjeću, hranu, vodu i medicinski pribor. Stvorite mrežu drugih ljudi koji žele preživjeti vanzemaljsku apokalipsu i zajedno raditi na izgradnji sigurnih kuća, komunikacijskih metoda i planova za skrivanje od vanzemaljaca. Držite zalihe kod kuće i na tri druga mjesta u blizini kuće u slučaju da je jedna lokacija ugrožena. Ako vanzemaljci odluče uništiti Zemlju naprednim oružjem, ništa od ovoga ne bi bilo važno.

14. Meteori koji se sudaraju sa Zemljom: Što će se dogoditi: Asteroidi i kometi uvijek prolaze pored našeg planeta, ponekad se sudaraju sa Zemljom i uzrokuju minimalnu štetu. Ako bi nebesko tijelo udaljeno 10 kilometara ili nešto manje udarilo u Zemlju, prouzročilo bi pustoš u čovječanstvu. Mjesto sudara bi bilo uništeno i počeli bi potresi. Potresi također mogu dovesti do tsunamija. Udar može čak uzrokovati da krhotine blokiraju sunce, a zagrijane čestice koje padaju natrag na Zemlju uzrokovale bi šumske požare. Gubitak usjeva dogodio bi se u velikim razmjerima, a mnogi ne bi preživjeli zbog gladi. Kako preživjeti: Ništa se ne može učiniti ako boravite u području udara; bili bi izbrisani. Pojedinci izvan tog područja bi trebali spremište nekvarljivih namirnica, vode i drugih zaliha kako bi čekali niske temperature i gubitak usjeva.