Bordoška juha je mješavina modre galice i vapna u sljedećem omjeru: 1 kilogram modre galice se miješa sa 1,2-1,3 kilograma gašenog vapna ili 0,4 kilograma živog vapna ili 0,55 kilograma hidratiziranog vapna te 100 litara vode.

Premda se bordoška juha koristi dugi niz godina u vinogradarstvu, ako se u krivim omjerima ili u krivo vrijeme upotrebljava dolazi do neželjenih posljedica. Najčešća pogreška je miješanje sastojaka bordoške juhe bez vaganja.

Mješavinu bordoške juhe najčešće, osim vinogradara, koriste voćari, vrtlari i farmeri. Najčešće se koristi kao preventivna mjera, a može se primjenjivati na biljke poput: vinove loze, limuna, grejpa, naranče, jabuke, krumpira, rajčice, patlidžana itd.

U odnosu na druge korištene fungicide, bordoška juha smatra se manje toksičnom za ljude. Osim toga, neke od njenih prednosti su i, osim što može poslužiti kao fungicid, služi kao baktericid i algicid te se lako priprema. 

Stajanjem bordoška juha gubi na kvaliteti stoga se preporučuje napraviti u onoj količini koja će se tijekom istog dana potrošiti

Bordošku juhu je otkrio profesor botanike Piere Marie Alexis Millardet 1882. godine. Ime je dobila po francuskom gradu, Bordeauxu, gdje je prvi put korištena u vinogradarstvu.

Zimsko prskanje bordoškom juhom se odvija od polovice veljače do polovice ožujka, tijekom faze mirovanja. Prskanjem biljaka u fazi mirovanja može se suzbiti više bolesti i nametnika. Prilikom zimskog prskanja vinove loze, savjetuje se da se najprije poreže vinova loza i odstrani porezana rozga, nakon čega će uslijediti prskanje bordoškom juhom.