Minerali su kemijski i fizički jedinstvene tvari, koje su sastavni dio Zemljine kore, a nastale su prirodnim procesima. Rijetki su minerali čisti kemijski elementi (zlato, srebro, ugljik u obliku grafita ili dijamanta). Većina minerala čvrsti su, kristalni anorganski kemijski spojevi s određenim kemijskim sastavom, makrosimetrijom i mikrosimetrijom i strukturom kristalne rešetke. A naravno, postoji i mnogo vrsta minerala.

Danas je poznato više od 4700 različitih vrsta minerala, a nekoliko ih stotina ima tehničko značenje. Svake se godine otkrije prosječno 50-ak novih vrsta minerala.  Neki minerali nastaju kristalizacijom iz magme (pirogeni minerali), drugi kristalizacijom iz vodenih otopina (hidratogeni minerali); ako je pritom sudjelovala živa tvar, nazivaju se organogenim mineralima, i to zoogenim, ako su sudjelovale životinje, i fitogenim, ako su sudjelovale biljke; minerali nastali iz toplih termalnih voda zovu se hidrotermalni, a oni nastali iz plinova i para pneumatolitski minerali; metamorfni minerali nastali su preobrazbom iz drugih minerala.

Prema upotrebnoj klasifikaciji minerali se dijele na rude, drago kamenje, industrijske minerale i one koji tvore stijene, kristalo-kemijska sistematika dijeli ih na skupine prema njihovoj kristalnoj strukturi i kemijskom sastavu (najviše ima silikata, oko 34%, zatim oksida i hidroksida, 25%, te sulfida, karbonata, fosfata i dr.), dok se kristalografski mogu podijeliti prema kristalnim sustavima.

Ovo su bili neke od najpoznatijih vrsta minerala.