Vršača sljezolika ima skraćeni oblik naziva koji nam je bolje poznat kao hibiskus.
Svjetski popis vrsta roda Hibiscus (2013.) navodi 241 vrstu uz
čak 580 kombinacija
Latinski naziv za ovu biljku je Hibiscus trionum, a ova latinska
se istovrijednica rabi prema Linnéu, 1753.
Nazivaju je još i lubeničarka, mjehurasta sljezolika, navadni
oslez, njivska lubeničarka, sliezovka mjehurasta, takavica...
Vršača sljezolika ukrasna je zbog izuzetnih
cvjetova.
Biljka je jestiva i to mladi listovi, cvjetovi i mladi izbojci
(sirovi ili kuhani), ponegdje rabe i korijen ali je prilično
vlaknat.
Smatra se da je istočni Mediteran pradomovina biljke
vršača sljezolika .
Korov je oranica, voćnjaka i ruderalnih staništa, a današnji
areal joj je Afrika i Euroazija.
Vršača sljezolika naraste od 10 do 50 cm. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Toploljubiva je biljka duboka korijena i otporna je na sušu. Ljekovitost ove biljke je poznata kako u narodu tako i u farmaciji. Narod je odavno koristi za izmokravanje, protiv kožnih problema
