Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka koja potječe iz peruanskih Anda u kojima se uzgajao još prije 8 000 godina. U Europu je došao u 16. stoljeću. Krumpiru odgovara temperatura bez velikih promjena tijekom vegetacije kao i za vrijeme zimskog mirovanja gomolja u skladištu.  Za sadnju treba izdvojiti zdrave neoštećene gomolje mase oko 50-60 g. Veličina gomolja određuje način sadnje, tj. razmak sadnje između redova i unutar reda kao i dubinu sadnje. Ti gomolji moraju biti ujednačene veličine i oblika, bez deformacija i oštećenja.

Priča o sjemenskom krumpiru je jako duga i široka, stoga, navesti ćemo samo neke od vrsta sjemenskih krumpira i reći ponešto o njima.

Sjemenski krumpir vrste ADORA jedna od najranijih sorta krumpira. To je prvi mladi sjemenski krumpir u prodaji na tržištu koji ima izrazito kratak period vegetacije (45-55 dana od nicanja do vađenja). Pogodan je za sadnju u različitim klimatskim uvjetima.

Sjemenski krumpir vrste JAERLA sjeme-krumpir-jaerla je vrlo rana sorta koja je dobra za proizvodnju mladog krumpira. Dobro podnosi sušu i brzo se regenerira nakon mraza. Sjemenski krumpir jaerla je vrlo prinosna sorta.

Sjemenski krumpir vrste CLEOPATRA  spada u skupinu ranih sorta krumpira koja ima izraženo dobro nicanje kao i razvoj cime. Otporan je na virusna i gljivična oboljenja. Dobre je kulinarske kvalitete, a posebno je dobar za pečenje.

Sjemenski krumpir vrste MONA LISA je srednje rana do rana sorta krumpira otporna na virusna i gljivična oboljenja. Gomolj je izduženo ovalnog oblika sa žutom pokožicom i žutim mesom ploda.

Sjemenski krumpir vrste DESIREE  spada u skupinu srednje kasnih sorta krumpira crvene boje, a tijekom vegetacije zahtijeva veće količine padalina.

Tu su još mnoge vrste sjemenskog krumpira,a izdvojili smo one koje su kod nas najčešće uzgajane.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!