Rossovo more je rubno more Tihog oceana,
prostire se uz Antarktičko kopno; a obuhvaća oko 960 000
km².
Južni dio ovog mora ispunjen je 300 do 400 m debelim šelfskim
ledom, koji pluta na 527 000 km², a koji se okomitim, 50 m
visokim i 750 km dugim rubom, spušta u more.
Te gromade leda koje plutaju poznate su pod nazivom Rossove
barijere.
Prosječna godišnja temperatura površinskoga sloja vode koju ima
Rossovo more je niža od –1 °C , dok ljeti dođe
na 2 °C. Ljeti na obalama ipak živi mnoštvo morskih ptica
(pingvina, albatrosa i dr.), a u moru Rossov i Weddellov tuljan i
kitovi.
Rossovo more ima salinitet od 33,7‰ do
34,4‰.
Najveća dubina ovog hladnog mora je 700 m. Ime je dobilo po
istraživaču Antarktike J. C. Rossu. Na Rossovoj barijeri bila je
1957–58 značajna američka istraživačka postaja Little America
koju je osnovao 1929. R. E. Byrd; dok su istovremeno
Rossovo more je bilo postaja na kojoj su radile
jedna američka i jedna novozelandska postaja.
Nedavna istraživanja otkrila su kako se donji dio ledenog pokrova
Rossovog mora na Antarktici ledi, a ne topi kao što je bilo
očekivano, no znanstvenici još uvijek ne znaju zašto.
