Ovisno o vremenu kada se rezidba voćaka obavlja, razlikuju se
dvije vrste rezidbe.
Prva rezidba voćaka je zimska rezidba ili rezidba „u
suho“ koja se obavlja u vrijeme mirovanja
vegetacije.
Rezidba voćaka može se provoditi od jeseni do proljeća u vrijeme
neposredno pred bubrenje pupova.
U praksi se rezidba voćaka ipak najčešće obavlja u rano
proljeće kada prođu jake zimske hladnoće jer su voćke nakon
rezidbe jako osjetljive na smrzavanje u to
vrijeme.
Rezidbu voćaka treba obavljati redovito i u isto vrijeme svake godine jer najpovoljnije djeluje na porast i razvitak mladica i površine lista.
Vrijeme da se obavi druga rezidba voćaka je pak
u vrijeme vegetacije i zove se ljetna rezidba ili rezidba „u
zeleno“.
Zelenom rezidbom se popravljaju i dopunjuju učinci rezidbe u
mirovanju.
Također ova rezidba pojačava osvijetljenost krošnje kako bi se
osigurala kvaliteta plodova i zametanje rodnih pupova za
sljedeću vegetaciju.
Zelena rezidba voćaka je obavezna mjera i obavlja se u više
navrata.
Tako imamo vrijeme rezidbe voćaka na početku
vegetacije tj. u fazi kada mladice narastu oko 15 cm ,
kada se obavlja pinciranje suvišnih mladica.
A druga zelena rezidba voćaka obavlja se u vrijeme kada
mladice završe vegetativni rast.
Polovicom kolovoza može se obaviti još jedno prorjeđivanje
suvišnih mladica koje su u međuvremenu izrasle ili ranije nisu
odstranjene.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
