Collins je bio dio tročlane posade Apolla 11 koji je prvi sletio na Mjesec. Za razliku od Buzza Aldrina i Neila Armstronga, on nikad nije hodao površinom Zemljinog satelita nego je 21 sat proveo sam u modulu u orbiti oko njega.
Njegova obitelj priopćila je kako je Collins umro od raka i da je posljednje dane proveo mirno, u krugu svoje obitelji.
NASA u svom priopćenju povodom Collinsove smrti piše kako je on bio „neumorni zagovaratelj istraživanja svemira“.
„Istraživanje nije izbor, zapravo, to je imperativ“, citira ga američka svemirska agencija.
Reuters prenosi Collinsovo sjećanje o "krhkosti" Zemlje kad se vidi iz svemira.
Umro je od raka
"Uistinu vjerujem kako bi pogled naših političkih čelnika bio potpuno izmijenjen kad bi vidjeli naš planet s 100 tisuća milja udaljenosti. Te jako važne granice bile bi nevidljive, a bučne rasprave utišane".
Collins je rođen 1930. - iste godine kao i Aldrin i Armstrong - u Rimu gdje je njegov otac služio u vojsci. Diplomirao je na vojnoj akademiji West Point, a potom se pridružio zračnim snagama. NASA ga je kao astronauta regrutirala 1963., a prvi let u svemir bio mu je na Geminiju 10.
Put do astronautike ga je, kao i većina pripadnike prve generacije američkih astronauta, vodio preko vojnog zrakoplovstva.
NASA ga je u astronautski program primila 1963., dok je još bio u povojima. Program je ubrzo ojačan u sklopu hladnoratovske borbe za svemirska dostignuća između SAD-a i Sovjetskog Saveza.
Prvi Collinsov let u svemir bio je u srpnju 1966. kad je bio pilot na Geminiju X, jednoj od pripremnih misija za program Apollo. Drugi i posljednji let bio mu je s Apollom 11. Collins je pri povratku na Zemlju izbjegavao oko javnosti i medija, a kasnije je često kritizirao kult slavnih.
Kasnije je postao direktor Nacionalnog muzeja avijatike i svemira, a tu je funkciju napustio 1978. godine. Uz to je bio autor brojnih knjiga o svemiru.
Reuters prenosi Collinsovo sjećanje o "krhkosti" Zemlje kad se vidi iz svemira.
"Uistinu vjerujem kako bi pogled naših političkih čelnika bio potpuno izmijenjen kad bi vidjeli naš planet sa 100 tisuća milja udaljenosti. Te jako važne granice bile bi nevidljive, a bučne rasprave utišane".
Njegovim odlaskom Aldrin ostaje jedini živući član povijesnog leta Apollo 11 – Armstrong je preminuo 2012. godine.
