Znanstvenici sa Sveučilišta u Bostonu spojili su omikron i originalni wuhanski soj što je izazvalo skepsu kod nekih njihovih kolega, pišu britanski mediji. Profesor Shmuel Shapira, izraleski znanstvenik, rekao je: "Ovo bi trebalo biti potpuno zabranjeno, to je igranje vatrom."
Liječnik Richard Ebright, kemičar sa Sveučilišta Rutgers u New Brunswicku rekao je za DailyMail sljedeće: "Želimo li izbjeći sljedeću pandemiju generiranu u laboratoriju, imperativ je pojačati nadzor istraživanja potencijalnih patogena pandemije".
Neki su doktori ovo istraživanje nazvali "ludilom" i "totalno neodgovornim"
Nadzor nad istraživanjima
Virus koristi šiljasti protein da se uhvati i uđe u stanice koje inficira. Omicronov šiljak ima desetke mutacija, što ga čini posebno zaraznim. Kada je skupina miševa bila izložena standardnom Omicronu, svi su preživjeli i imali su samo 'blage' simptome. Međutim, 80 posto onih koji su bili izloženi hibridnom soju je umrlo.
"Kod miševa, dok Omicron uzrokuje blagu, nesmrtonosnu infekciju, virus koji nosi Omicron S uzrokuje tešku bolest sa stopom smrtnosti od 80 posto", rekli su istraživači.
Omicron S ima stopu smrtnosti od 80 posto
Dok je šiljasti protein odgovoran za infektivnost, promjene u drugim dijelovima njegove strukture određuju njegovu smrtonosnost, kažu istraživači.
Što su točno napravili znanstvenici?
Znanstvenici su uzeli Omikronov površinski protein koji virus koristi za ulaza u stanice i dodali ga genomu druge varijante koronavirusa koja je identificirana ubrzo nakon što se virus prvi put pojavio u Wuhanu. Cilj je bio razjasniti objašnjava li Omikronov šiljasti protein zašto je manje patogen, odnosno zašto uzrokuje lakši oblik bolesti. Znanstvenici su se nadali da bi odgovor na to pitanje mogao dovesti do boljih dijagnostičkih testova za covid-19 i boljih načina upravljanja pandemijom, kažu autori.
Takav je hibridni virus ubio osam od deset miševa, dok miševi zaraženi omikronom nisu uginuli. Ovo sugerira da mutacije koje omikron čine manje patogenima moraju uključivati promjene u proteinima koje nisu šiljasti proteini.
Što kažu kritičari studije?
Kritičari dovode u pitanje znanstvenu vrijednost ove studije i tvrde da njezini potencijalni rizici i dobrobiti nisu pravilno pregledani prije nego što je studija provedena. Neki znanstvenici dovode u pitanje relevantnost studije za zaštitu ljudskog zdravlja te kažu da se nalazi dobiveni na miševima često ne mogu prenijeti na ljude.
Raskrinkavanje.ba upozorava
Kako je upozorilo Raskrinkavanje.ba neki naslovi medijskih izvještaja o kontroverznoj studiji bostonskog univerziteta ističu opasnost eksperimenta u kojem je stvoren novi soj koronavirusa, izostavljajući kontekst i svrhu studije.
Manipulativno predstavljanje navedene studije objavio je Daily Mail, čije su navode analizirali inostrani fact-checking portali (PolitiFact, AFP, Logically). Analiza ovih navoda objavljena je i kod nas, na naučnom blogu Quantum of Science.
Kako je u analiziranim člancima donekle i objašnjeno, naučnici/e Nacionalne laboratorije za nove zarazne bolesti Univerziteta u Bostonu (National Emerging Infectious Diseases Laboratories - NEIDL) u oktobru su objavili/e studiju u preprintu čiji je fokus bio na proteinu šiljka omikron varijante virusa SARS-CoV-2. Taj protein ima veliki broj mutacija zbog kojih ovaj soj “izbjegava” imunitet stečen vakcinacijom, a ipak uzrokuje nižu stopu teških infekcija.
Ispitivali/e su i da li je protein šiljka omikron varijante odgovoran za blažu kliničku sliku koju ovaj jako zarazni soj uzrokuje kod ljudi.
Da bi to utvrdili/e, na originalni soj virusa iz Wuhana dodali su protein šiljka omikron varijante. Tako su dobili/e “mutant” verziju virusa – himerni virus čija je osnova stari virus, a šiljak je onaj od mutirane omikron varijante. Ovaj je soj u studiji nazvan “Omi-S” virusom.
Da bi izveli/e eksperiment, naučnici/e su jednu grupu laboratorijskih miševa posebno podložnih bolesti Covid-19 zarazili/e originalnom varijantom iz Wuhana, drugu grupu omikron varijantom i treću grupu mutant varijantom (Omi-S). Eksperiment je pokazao da originalna varijanta ima smrtnost od 100% kod miševa (svih šest miševa je uginulo); omikron varijanta je izazvala blažu infekciju, ali nije bila smrtonosna, dok je Omi-S virus izazvao smrtnost od 80% (osam od deset miševa je uginulo).
Naučnici/e su zaključili/e da protein šiljka nije odgovoran za blažu kliničku sliku omikron varijante, već da su u pitanju neki drugi proteini ili dijelovi te varijante.
“Mutant” verzija ima smrtnost od 80% na miševima, što je čini smrtonosnijom od omikron, ali istovremeno manje smrtonosnom od originalnog soja – i to samo na miševima.
Tako je tvrdnja da je napravljena “najsmrtonosnija verzija korone”, objavljena na portalu Sputnik Srbija, manipulacija činjenicama. Smrtonosnost varijanti u ovom slučaju može se posmatrati i o njoj zaključivati samo u okvirima studije provedene na miševima, ali i ne usporedbom sa smrtnošću kod ljudi.
Dakle, naučnici/e su studiju proveli/e kako bi bolje razumjeli/e omikron varijantu i, da bi to uradili/e, napravili/e su novi soj virusa za koji se testom ispostavilo da je smrtonosniji za miševe od originalnog omikron soja.
Polemike oko studije u naučnim krugovima i javnosti vezuju se zapravo za pitanje da li je virus mutant (Omi-S virus) dobio dodatne, “poboljšane” funkcije (recimo, da li je postao smrtonosniji), što bi ovu studiju kvalifikovalo kao studiju povećanja funkcije (eng. Gain of Function - GoF).
Istraživanje povećanja funkcije medicinsko je istraživanje koje genetički mijenja organizam tako da može poboljšati biološke funkcije genskih proizvoda. To može uključivati izmijenjenu patogenezu, prenosivost ili raspon domaćina, tj. vrste domaćina koje mikroorganizam može zaraziti, objašnjeno je na blogu Quantum of Science.
Ovakva istraživanja su kontroverzna i sprovode se u laboratorijima najvišeg ranga zaštite s ciljem boljeg razumijevanja patogena, testiranja naučnih teorija, kao i pronalaska tretmana za bolesti koje ti patogeni uzrokuju.
Kako navodi AFP, vlada Sjedinjenih Američkih Država suspendovala je finansiranje takvih istraživanja u periodu od 2014. do 2017. godine, nakon čega su ukinuta ograničenja, ali i uvedeni novi protokoli za finansiranje. Ukoliko istraživanje uključuje “potencijalne pandemijske patogene” ili bakterije i viruse koji su visoko prenosivi, to istraživanje zahtijeva povećan nadzor američkog Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi (Department of Health and Human Services).
Pošto je Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti (NIAID) koji djeluje u sklopu Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) i Ministarstva zdravlja finansirao jedan dio ovog istraživanja, u slučaju da je ovo istraživanje bilo istraživanje povećanja funkcija, ono bi moralo biti prijavljeno, tj. finansijer bi morao biti obaviješten o njegovim detaljima.
U reakciji Univerziteta Boston (17.10) na medijske napise u kojima su manipulativno predstavljeni nalazi studije navedeno je da njihova studija nije istraživanje povećanja funkcije i da nisu “pojačali” originalni soj virusa (nazvan Washington state SARS-CoV-2) kako bi ga učinili još opasnijim. U reakciji stoji da je novi virus zapravo manje smrtonosan.
Direktor NEIDL-a Ronald B. Corley naglasio je da su mediji pogrešno predstavili ne samo rezultate studije nego i njenu svrhu:
Navedeno je i to da su istraživanje odobrili Komitet za biosigurnost nacionalnog instituta za zdravstvene nauke o životnoj sredini – Institutional Biosafety Committee (IBC) – te bostonsko lokalno odjeljenje za zdravlje – Boston Public Health Commission.
Budući da NIH nije bio upoznat s detaljima istraživanja, u reakciji bostonskog univerziteta izneseni su i argumenti zašto ovo istraživanje nije trebalo biti prijavljeno. Prvi je da je istraživanje uglavnom provedeno sredstvima Univerziteta Boston, tj. da NIAID nije direktno finansirao istraživanje, već su njihova sredstva iskorištena za razvoj platformi i tehnologija korištenih u istraživanju. Drugi argument jeste da istraživanje nije bilo “istraživanje povećanja funkcija” te bi, da je i u jednom momentu studija prerasla u takav oblik istraživanja, ono po protokolima NIAID-a i protokolima bostonskog univerziteta bilo prekinuto.
Nisu svi u naučnoj zajednici saglasni s tvrdnjama da do povećanja funkcije himernog virusa nije došlo, dok pojedini/e naučnici/e preispituju i opravdanost vršenja ovakvog eksperimenta.
NIH je pokrenuo istragu oko slučaja kako bi utvrdio da li je eksperiment trebao biti predmet protokola ove agencije.
Kada je riječ o tvrdnji da su Sjedinjene Američke Države finansirale istraživanje povećanja funkcije patogena prije početka pandemije, američka vlada kroz NIAID i NIH jeste dodijelila sredstva EcoHealth alijansi, koja je sarađivala s Institutom u Wuhanu na istraživanju koronavirusa iz šišmiša prije početka pandemije, piše BBC.
No, nema saglasnosti među ekspertima/kinjama da li su dva provedena istraživanja 2015. i 2017. bila istraživanja povećanja funkcije patogena. Rebecca Moritz s državnog univerziteta Colorado State University rekla je za BBC:
No, napisi o kontroverznim istraživanjima potencijalnih pandemijskih patogena potpiruju spekulacije o tome da je SARS-CoV-2 virus “procurio” iz laboratorije i tako dospio u populaciju. To se može vidjeti i u medijskim izvještajima o istraživanju s Omi-S virusom. Kako navodi AFP, nedostatak definitivnih dokaza omogućava da takve teorije i dalje zvuče kao moguće, iako postoje izvještaji da je virus sa životinje na čovjeka prešao upravo na pijaci u Wuhanu.
Naslovi u kojima je istaknuta tvrdnja da su naučnici/e bostonskog univerziteta napravili/e novi soj koronavirusa koji je smrtonosan 80% ili koji ima visoku smrtnost, a u kojima je izostavljen bilo kakav podatak o kontekstu istraživanja, dobijaju ocjenu manipulisanje činjenicama.
Istu ocjenu dobijaju tvrdnje o pravljenju novog soja virusa s visokom stopom smrtnosti – bez objašnjenja da je riječ o smrtnosti koja je utvrđena na miševima.
Medijskim izvještajima u kojima je predstavljena argumentacija da se ovo istraživanje može kvalifikovati kao istraživanje povećanja funkcije, bez predstavljanja suprotnog mišljenja iz naučne zajednice, dajemo ocjenu pristrasno izvještavanje. Konsenzus u naučnoj zajednici po ovom pitanju ne postoji, a istraga NIH-a je u toku.
Napomena: Kako je upozorio portal Raskrinkavanje.ba u prvoj verziji ovog teksta nedostajao je kontekst te je u novoj verziji teksta to ispravljeno.
