NEKIMA GNJUSNI, DRUGIMA DELIKATESA /

Smetlari morskog dna i 'ćevapi na buzaru' glavne delikatese Jadrana: Kilogram jednog doseže cijenu od 3500 dolara!

Mnogi švercaju trpove, ježince i zaštićene prstace direktno iz Jadranskog mora

21.7.2022.
8:14
VOYO logo

Hrvatska gastronomija je raznolika pa će nekome trp ili ježinac biti gnjusni, a drugima delikatesa koju su spremni i skupo platiti.

"Kod njega je ta jedna zvijezda. On ima kao jabuka, pet krakova. Kad ga otvorimo, što dobijemo? To je jedan krak. I to je svjetska delicija. Kilogram ovoga dođe tisuću kuna", objašnjava Zlatko Marinović, vlasnik restorana za RTL Direkt.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cijena i od tri i pol tisuće dolara

Međutim, mnogi švercaju trpove, ježince i zaštićene prstace direktno iz Jadranskog mora.

"Probao sam jesti ta jaja od ježinaca. Nisu mi svidjela, a isto kao i trp. Ali to su naši stari ribari na Kornatima davno spremali. I to je bilo uvršteno u jelovnik. Ne na ovaj način kako se radi za Tajvan i za Kinu", rekao je Marijan Zujić iz Splita.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na cijeni je kao izuzetna delicija čiji kilogram doseže i 3,5 tisuća dolara. Na istoku su trpove istrijebili i okrenuli se njihovu uzgoju. Bez morskog krastavca more je prljavije jer su trpovi smetlari morskog dna. U Hrvatskoj je njihov izlov zabranjen.

Kodni naziv 'ćevapi na buzaru'

"Ako uništimo te trpove koji se relativno sporo obnavljaju, doveli bismo se do situacije da imamo ogromnu količinu organske tvari na dnu koja bi onda tražila kisik za svoju razgradnju. Dobili bismo područja smanjene količine kisika", kaže doktor znanosti na Institutu za oceanografiju i ribarstvo, Leon Grubišić.

Iako su za njihovu prodaju predviđene visoke kazne, prstaci se prodaju pod kodnim imenom 'ćevapi na buzaru'.

"Koliko mi je poznato, ne mogu, ali imate ih kad god hoćete na jelovnicima u Hercegovini. A oni tako malo mora, ne mogu imati, ali imaju ih u ponudi. I onda kad Hrvati idu u Hercegovinu idu na prstace…", govori Zujić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ljekovita svojstva?

Prstacu treba tridesetak godine da naraste. Kad ga se vadi uništava se cijeli kamen, a posljedice trpi sav morski svijet.

"Nije problem prstac kao prstac, već izlov, eksploatacija… Traženje toga prstaca se odvija na taj način da uništava litoralni okoliš - kolateralne žrtve vađenja tog prstaca su brojne", govori Grubišić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A kada su u pitanju alternativne metode liječenja, nema većeg autoriteta od Drage Plečka koji je za RTL Direkt objasnio čemu u medicini može služiti morski krastavac koji na nekim tržištima postiže ogromnu cijenu.

"Govorimo o trpovima, tih stotinjak vrsta koji idu pod zajednički naziv trepang koji su popularni u Kini, dalekom istoku Rusije i tom dijelu Azije. Postoji kukumarija. To je japanska verzija tog trpa. Ono što se događa i što je zapravo dalo veliku popularnost trpu je tvrdnja kineske tradicionalne medicine da pomlađuje organizam i obnavlja tkivo što je rijetkost. Tvrde i da je to slučaj sa srčanim mišićem. Odnosno da ljudi koji imaju problema sa srčanim mišićem, tvrdi se da ga oporavlja, što je senzacionalno. Normalizira tlak pa čak rješava bradikardiju i tahikardiju što je veliki problem u kardiologiji. Ekstrakti su to, jedan od njih umiruje jaku bol kod artritisa", rekao je Plečko.

Ljubav je na selu
NOVA SEZONA
VOYO logo