Imunološki sustav različito reagira na zarazu virusom, poput SARS-CoV-2 i na cijepljenje. Stručnjaci sada pokušavaju otkriti što je bolje. Ovo se pitanje na početku pandemije smatralo herezom, pogotovo kad se govorilo o starijim i kronično bolesnim osobama, kojima bi takva dvojba značila život ili smrt.
No, sad više nema početnog imuniteta, jer je velik dio čovječanstva već procijepljen ili zaražen. Tako su se pojavila nova pitanja poput onog trebaju li se cijepiti i djeca te mogu li se koristiti virus i cjepiva u kombinaciji za jačanje imuniteta kod odraslih.
'Prekomjerno cijepljenje je glupo'
"Mogli bismo se prilično zakopati, ako mislimo da možemo spriječiti covid samo cijepljenjem svake godine", rekla je za BBC profesorica Eleanor Riley, imunologinja sa Sveučilišta u Edinburghu. Profesor Adam Finn, savjetnik britanske vlade za cjepiva, rekao je da prekomjerno cijepljenje ljudi, kada cjepiva nije bilo u drugim dijelovima, "nije samo nepravedno, već je i glupo".
Ipak, u cijeloj priči treba razumjeti ključne dijelove našeg imunološkog sustava, ali i virusa. Naše tijelo štite antitijela i T-stanice. Prva se skupina lijepi za površinu virusa i priprema je za uništavanje, dok T-stanice prepoznaju koje su stanice u tijelu zaražene te ih uništavaju.
Koronavirus sadrži već poznati šiljasti protein koji je ključ za ulazak u stanice našeg organizma. No, ima i još 28 proteina kojima okupira stanice i razmnožava se. Za pokretanje ljudskog tijela potrebno je oko 20.000 proteina.
Kako imunitet djeluje na koronavirus
Stoga je bitno promotriti četiri aspekta imuniteta kako bi se usporedio utjecaj zaraze i cijepljenja. Prvi je koliki opseg virusa imunološki sustav napada. Jasno je da nakon zaraze ljudi dobivaju jači imunološki odgovor nego cijepljenjem. Naime, cijepljenjem bilo kojim cjepivom, imunitet uči prepoznati i napasti samo šiljasti protein. No, bez cjepiva T-stanice moraju napadati i ostalih 28 proteina.
"To znači da ćete, ako ste zaista preboljeli infekciju, možda imati bolji imunitet na sve nove varijante koje se pojave, jer imate imunitet na veći dio virusa, a ne samo na šiljak", rekla je Riley.
A što s reinfekcijom?
Bitno je znati i koliko dobro imunitet može zaustaviti infekciju ili spriječiti tešku bolest. Postoje slučajevi reinfekcije koronavirusom, ali i probojne infekcije, odnosno zaraze unatoč cijepljenju.
"Ni jedno ni drugo ne pruža vam potpunu zaštitu u odnosu na infekciju, ali čini se da vas imunitet stečen u obje situacije štiti prilično dobro od ozbiljnih bolesti", rekao je profesor Finn sa Sveučilišta Bristol.
Razine antitijela su u prosjeku veće mjesec dana nakon cijepljenja nego nakon zaraze. Međutim, postoji veliki jaz u antitijelima između ljudi koji su asimptomatski, odnosno ne pokazuju simptome zaraze i onih koji imaju ozbiljnu kliničku sliku. Najveći imunološki odgovor, pak, imaju ljudi koji su najprije zaraženi, a potom cijepljeni. Paradoksalno, nema znanstvenih podataka o imunološkom odgovoru u obrnutim slučajevima, kad su ljudi najprije cijepljeni, a potom zaraženi.
Trajanje zaštite nije definirano
Ključno je i trajanje zaštite. Pokazalo se da razina antitijela opada s vremenom, iako to možda i nije važno, jer imunološki sustav pamti viruse i cjepiva, pa može brzo reagirati na zarazu.
Postoje "memorijske T-stanice" koje se zadržavaju u tijelu, a B-stanice proizvode vojsku antitijela kad se prijetnja pojavi. Postoje dokazi o imunološkim odgovorima i više od godinu dana nakon zaraze, a ispitivanja cjepiva također su pokazala trajnu korist. No, ništa još nije sasvim definirano.
Gdje počinje imunitet?
Važno je gdje počinje imunitet. Naime, postoji čitav niz antitijela poznatih kao imunoglobulin As, koji se nalaze u nosu i plućima, a s druge strane, u krvi se može naći imunoglobulin G. Prvi je važniji, jer je prepreka zarazi koja u tijelo ulazi kroz nos i ždrijelo. Zbog toga se istražuju i nazalna cjepiva.
Prvi je važniji kao prepreka infekciji. Prirodna infekcija, jer se nalazi u nosu, a ne u ruci, može biti bolji put do tih protutijela, a istražuju se i nazalna cjepiva.
"Mjesto infekcije čini razliku čak i ako se radi o istom virusu, pa bismo očekivali važne razlike između prirodne infekcije i cjepiva", govori znnastvenik s Oxforda, profesor Paul Klenerman.
Dakle, postoje dokazi da će ljudi koji nisu cijepljeni dobiti jači imunološki odgovor ako se cijepe, čak i ako su prije toga bili zaraženi koronavirusom. No, postavljaju se dva pitanja: Treba li pojačati cijepljene odraslih ili je izloženost virusu dovoljna? Je li djeci uopće potrebno cijepljenje ili zaraza kod njih stvara dobru imunološku obranu?
Komplicirana dvojba
Ideja redovitog jačanja imuniteta tijekom života nije bauk kod nekih drugih infekcija, pa čak i kod četiri druge vrste koronavirusa koji uzrokuju prehladu. Naime, pri svakoj zarazi imunitet postaje sve jači, a to se nastavlja do starosti. Tada imunitet ipak počinje slabiti, a zaraze opet postaju problematične.
"To nije dokazano, ali moglo bi biti puno jeftinije i jednostavnije dopustiti da se zaraza dogodi, nego cijelo vrijeme provesti u imunizaciji ljudi", rekao je Finn, koji upozorava da bismo mogli završiti "zatvoreni u ciklusu jačanja", a da ne vidimo je li to zaista potrebno.
Po njegovom mišljenju, argumenti za cijepljenje djece ne drže vodu, jer "40-50 posto njih već zaraženo, a većina nije bila osobito bolesna". No, profesorica Riley upozorava na dugotrajni covid kod djece, a drugi znanstvenici čak i na dugoročne učinke na pojedine organe.
No, profesorica Riley rekla je da postoji potencijal u korištenju cjepiva za "uklanjanje" covida, nakon čega slijedi zaraza koja bi trebala služiti za širenje imunološkog odgovora.
"Doista moramo razmisliti, plašimo li ljude umjesto da im damo samopouzdanje da nastave sa svojim životom? Sada smo blizu plašenja ljudi", smatra Riley, dodajući da neće biti puno izbora ako se zaraza nastavi širiti.
