Ova se ravnica nalazi u zapadnom predjelu Potosi i južno od Orura u jugozapadnoj Boliviji, u neposrednoj blizini najviših andskih vrhova, a smjestilo se na nadmorskoj visini od 3.656 metara. Po svoj svojoj površini prekriveno je do nekoliko metara debelom korom od soli koja je iznenađujuće ravna.
U vrijeme kišne sezone, stvara se ovaj predivni efekt, koji ravnicu pretvara u najveće svjetsko ogledalo i privlači brojne turiste.
Sol i litij Salar de Uyuni najveće je svjetsko polje soli, procijenjeno je da zadrži oko 10 milijardi tona soli, od čega se godišnje prikupi manje od 25 tisuća tona soli, a dio ispod slane kore, dubine od 2 do 20 metara, sadrži čak do 70% svjetske zalihe litija. Ova bolivijska sol sadrži velike koncentracije natrija, litija, kalija i magnezija, ali pažnju svjetskih sila najviše izaziva količina litija.
Naime, Bolivija ima 35 posto svjetskog izvora litija i u narednim bi godinama ova činjenica Boliviju, jednu od najsiromašnijih zemalja Južne Amerike, mogla pretvoriti u jednu od bogatijih zemalja. S obzirom da je poznato kako se među velikim proizvođačima automobila trenutačno odvija velika borba za dominaciju na tržištu električnih automobila, informacija da Bolivija ima rezerve litija dovoljne za 4.8 milijardi električnih vozila daje na važnosti.
Povijest Otprilike 40 tisuća godina ranije ovaj predio bio je samo dio gigantskog, prahistorijskog jezera Minchin. Kada je jezero presušilo, za sobom je ostavilo dva moderna jezera, Poopo i Uru Uru, te dvije glavne pustinje soli, Salar de Coipasa i još veću Uyuni. Usporedbe radi, Salar de Uyuni gotovo je 25 puta veća od poznatije slane pustinje Bonneville u SAD-u. U središnjem dijelu ovog jezera, odnosno ravnice, nalazi se nekoliko otoka koji su zapravo vrhovi davno ugaslih vulkana.
