Kao prvo, nema dokaza da se sante leda tope...
... Zanimljiva činjenica, kada se Nacionalni park Glacier u Kanadi otvorio javnosti 1910. godine, brojao je preko 150 ledenjaka. Sada ih ima manje od 30.
Uopće ne postoje dokazi o otapanju ledenjaka.
Razlika između ove dvije slike je oko 100 godina.
Čak i da nema dokaza o otapanju ledenjaka, pa ne mogu se otopiti baš svi koji postoje, zar ne?
Ako je za vjerovati New York Postu, nedavna studija pokazala je kako će polovica ledenjaka (od njih 4000) u Alpama nestati do 2050. godine. I sve to zbog sve viših tempreatura i onečišćenja zraka, a dvije trećine će se otopiti do 2100. godine.
Ali nije za zabrinuti se, s polarnim medvjedima će biti sve ok...
Zahvaljujući otapanju ledenjaka na Arktiku (14 posto po svakom desetljeću), polarni medvjedi gube priliku za lov i prijeti im izumiranje.
Što je s još neotkrivenim, prekrasnim plažama diljem svijeta?
Paaaaa, prema podacima Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, osam milijuna tona plastike svake godine završi u oceanu, a poslije toga na tim divnim plažama.
A što je sa svim tim divnim bićima koja žive u našim oceanima?
(Screenshot: theleaders-online.com)
'To znači da je ovaj kit zbog progutane plastike patio ne danima ili tjednima, nego mjesecima ili čak godinama', izjavio je čovjek koji je našao kita.
Naši koraljni grebeni su i dalje prekrasni...
Masovno izbjeljivanje koraljnih grebena sada je pet puta učestalije nego što je bilo osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Koralji neka pričekaju svoj red...
(The Atlantic/theatlantic.com)
Ili ipak ne? Prema izvješćima The Atlantica, izbjeljivanjem 'umire' svaki drugi koralj u Velikom koraljnom grebenu u Australiji, ostavljajući ovaj podmorni krajolik mrtvim i ružnim...
A tek koliko drveća imamo na ovoj planeti? Nije da će sva nestati krčenjima šuma...
Krčenje šuma je drugi glavni razlog klimatskih promjenama, ali tko broji?
Niti požari im ne mogu ništa...
(Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL)
A kamoli suše...
(Foto: Jurica Galoic/PIXSELL)
Ekstremne temperature u sjevernoj i južnoj Europi toliko isušuju zemlju da se isušena polja mogu vidjeti iz svemira.
(NASA)
Sve te suše mogu se ispraviti kada naiđe 'mala poplavica'...
Poplava, Gunja, Rajevo selo
(Foto: RTL)
Uragani i tajfuni nastaju najčešće zbog zagrijavanja oceanskih voda, a naši oceani su svako desetljeće topliji za 0.2 stupnjeva. To znači da nam predstoje nove poplave i ostale prirodne katastrofe.
Životinjski svijet će izdržati sve ove katastrofe, nije za zabrinuti se...
Mnogo životinjskih vrsta moglo bi uskoro izumrijeti zbog velikih suša, no ne dižite alarme, bit će sve ok.
Mislim, kako malo promjene u klimi može utjecati na superiorno čovječanstvo???
SAD: Uragan Michael poharao Floridu
(Foto: AP Images)
Čudovišni uragan Michael koji je prošle godine pogodio Floridu direktno je usmrtio 31 ljudi, a indirektno 43 osobe. Puhao je i do 260 kilomentara na sat, a šteta koju je prouzročio procijenjena je na oko 25 milijardi američkih dolara.
Nije da će nas prirodne katastrofe išta koštati....
(Screenshot: The Hill)
Da, govorimo o miljardama američkih dolara godišnje. Milijardama!
A i da slučajno budu koštale, svjetsko gospodarstvo će i dalje 'cvjetati'...
(Bloomburg/bloomberg.com)
Ali ne brinite, i dalje ćemo imati pregršt hrane...
(New York Times/nytimes.com)
Agrokulturna dobra smanjit će se za 2 posto svakim desetljećem, a potražnja za istima povećat će se za 14 posto. Dalje izračunajte sami...
Svi će i dalje imati lak pristup vodi...
(Screenshot: CNN)
Suša neviđenih razmjera već godinama hara područjem na kojem živi više od 200.000 ljudi u Afganistanu. Bez egzistencijalne perspektive, postali su klimatski izbjeglice. A da stvar bude još gora, neki od njih prisiljeni su prodati vlastitu djecu kako bi prehranili preostali dio obitelji.
Zdravlje ljudi uopće nije u opasnosti...
Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje već je vidljiv:
(Screenshot: unfccc.int)
U nekim je regijama povećan broj smrti povezanih s vrućinom, dok je u drugima smanjen broj smrti povezanih s hladnoćom. Već su vidljive promjene rasprostranjenosti nekih bolesti koje se prenose vodom i prijenosnika bolesti.
Ma bit ćemo mi ok, ne brinite ljudi!
Zbog klimatskih promjena više od 59.000 seljaka u Indiji počinilo je samoubojstvo u zadnja tri desetljeća, a porast temperature mogao bi povisiti stopu samoubojstava ne bude li im vlada pomogla, upozorava se u studiji s američkog sveučilišta.
(Screenshot: theguardian.com)
Znanstvenica s kalifornijskog sveučilišta Berkeley Tamma Carleton utvrdila je da se stopa samoubojstava u Indiji gotovo udvostručila od 1980. te tvrdi da se u Indiji na godinu više od 130.000 ljudi ubije, a da 7 posto tog broja otpada upravo na seljake koji su si oduzeli život iz tog razloga.
Tako da ljudi naši, popijmo svi tabletu za smirenje i ne brinite se toliko oko klimatskih promjena. Stvarno nije neki problem...
U međuvremenu, uzmite par minuta vremena i istražite malo o posljedicama klimatskih promjena i što one znače za naše društvo, i KAKO MI NAŠIM PONAŠANJEM možemo utjecati na taj problem...
