Za 10 tisuća godina

Foto: Heidi Cullen

Razina mora narast će između 3 i 4 metara (jedan on potencijalnih dugoročnih posljedica globalnog zatopljenja). Prema procjeni nazvanoj Doomsday argumen postoji 95% šanse da će svi ljudi preminuti za 10 000 godina. Taj je argument težak za  raspravu, stoga nije potpuno sigurno hoće li biti ljudi ili ne. Ali ako je to istina, u 10 000 godina neće biti nikakvih regionalnih genetskih varijacija između ljudi. To ne znači da će svi ljudi izgledati isto, ali bez obzira na to da genetske razlike postoje, ravnomjerno će se rasporediti diljem planeta.

Za 13 tisuća godina

Foto: NASA

Zemljin nagib će se preokrenuti. To znači da će godišnja doba na sjevernoj hemisferi bit još ekstremnija, jer će biti okrenuta prema Suncu.

Za 15 tisuća godina

via GIPHY

Prema teoriji 'Sahara pump', Saharom će prevladavati tropska klima, kao što je to bilo prije 5.000-10.000 godina.

Za 20 tisuća godina

via GIPHY

Zabranjena zona u Černobilu, područje od 2.600 kvadratnih kilometara između  Ukrajine i Bjelorusije, koja je napušteno 1984. godine, postaje sigurna za ljudski život.

Za 36 tisuća godina

Foto: NASA

Mali crveni patuljak Ross 248 (zvijezda) će postati najbliža zvijezda Suncu.

Za 50 tisuća godina

via GIPHY

Više neće biti Slapova Nijagare. Ovaj period završava slanjem Zemlje natrag u razdoblje ledenog doba, bez obzira na učinke globalnog zatopljenja. Mnoga ledena jezera u kanadskom štitu bit će izbrisana. 

Za 100 tisuća godina

Foto: NASA

Zvijezda VY Canis Majoris vjerojatno će eksplodirati. Zemlja će vjerojatno biti podvrgnuta supervulkanskoj erupciji koja je dovoljno velika da izbaci 400 kilometara kubnih magme. 

Za 200 tisuća godina

Foto: NASA

Zbog "ispravnog gibanja" ili dugogodišnjeg kretanja nebeskih tijela kroz prostor, poznatih zvijezda poput Velike pjegice, Oriona i Persa više neće biti. Loihi, mladi podmornički vulkan u havajskom lancu, dići će se iznad površine Tihog oceana i postati novi otok.

Za 300 tisuća godina

Foto: ESA/Hubble

U nekom trenutku u idućih "nekoliko" stotina tisuća godina, zvijezda Wolf-Rayeta WR 104 će eksplodirati. Pretpostavlja se da može proizvesti eksploziju gama zračenja koji bi mogao predstavljati prijetnju životu na Zemlji.

Za 500 tisuća godina

via GIPHY

Zemlju će vjerojatno udariti asteroid od oko 1 km promjera, pod pretpostavkom da se ne može izbjeći. 

Za 1 milijun godina

via GIPHY

Zemlja će vjerojatno biti podvrgnuta supervulkanskoj erupciji koja je dovoljno jaka da izbaci 3.200 kilometara kubih magme. Procijenjuje se da će crvena sjajna zvijezda Betelgeuse eksplodirati u supernovi i će eksplozija biti vidljiva na dnevnom svjetlu. 

Za 20 milijuna godina

via GIPHY

Procijenjeno vrijeme za oporavak ekosustava koraljnog grebena od zakiseljavanja oceana izazvanog ljudskim djelovanjem slično je vremenu za oporavak morskih ekosustava nakon zakiseljavanja koji se dogodio prije oko 65 milijuna godina. 

Za 10 milijuna gpdina

Široka istočno-afrička Rift dolina potopit će se Crvenim morem, uzrokujući novi oceanski bazen koji će podijeliti kontinent Afrike i afričke ploče u novoformirane Nubijanske ploče i Somalijske ploče. 

Za 50 milijuna godina

via GIPHY

Predviđeno je da će se mjesec Phobos sudariti s Marsom. Kalifornijska obala počet će se pretvarati u Aleutski rov. Sudar Afrike s Euroazijom zatvara Mediteranski bazen i stvara planinski lanac sličan Himalaji. 

Za 100 milijuna

via GIPHY

100 milijuna godina gornja je procjena za životni vijek Saturnovih prstenova u njihovom trenutnom stanju. 

Za 600 milijuna godina

via GIPHY

Zbog jače sunčeve svijetlosti, vulkani će nastaviti pumpati ugljični dioksid najmanje sljedećih 1,1 milijardu godina.

Za 800 milijuna godina

Foto: biologywise

Razina ugljikovog dioksida pada do točke u kojoj fotosinteza više nije moguća. Bez biljnog života da se reciklira kisik u atmosferi, slobodni kisik i ozonski sloj će nestati iz atmosfere što omogućuje intenzivne razine smrtonosne UV svjetlosti do površine. 

Za 1 milijardu godina

via GIPHY

Svjetlost Sunca porasla je za 10%, uzrokujući to da Zemljine površinske temperature dosegnu prosjek 47 ° C. Atmosfera će postati "vlažna staklenka", što će rezultirati isušenim isparavanjem oceana. 

Za 2 milijardi godina

via GIPHY

Zemljina vanjska jezgra će se smrzavati, ako će unutarnja jezgra nastavljati rasti po trenutnoj stopi od 1 mm godišnje. Zemljina temperatura površine, čak i na polovima, doseže prosjek od 149 ° C. 

Za 3 milijarde godina

via GIPHY

Postoji šansa da bi Zemlja mogla biti izbačena u međuzvjezdani prostor i da će ju onda zarobiti druga zvijezda. 

Za 4 milijarde godina

Foto: NASA

Galaksija Andromeda sudarit će se s Mliječnom stazom  te će se nakon toga spajati i formirati galaksiju nazvanu "Milkomeda". Očekuje se da će planeti Sunčevog sustava biti relativno nepromijenjeni ovim sudarima.

Za 5 milijardi godina

Foto: Fsgres

Sunce ostaje glavna zvijezda i počinje se razvijati u crvenog diva.

Za 7 milijardi godina

via GIPHY

Zemlja i Mjesec vrlo su vjerojatno uništeni, neposredno prije nego što Sunce dosegne vrh svoje divovske faze i maksimalnog polumjera od 256 puta od današnje vrijednosti. Tijekom ovog doba Saturnov mjesec Titan može doseći površinske temperature potrebne za održavanje života. 

Za 8 milijardi godina

Foto: wallpapersexpert

Sunce postaje bijeli patuljak s oko 54,05% svoje sadašnje mase. U ovom trenutku, ako nekako Zemlja preživi, temperature na površini planeta, kao i ostale preostale planete u Sunčevom sustavu, počinju brzo padati, jer bijeli patuljak (Sunce) daje mnogo manje topline nego danas.

Za 14 milijardi godina

Sunce postaje crni patuljak. Zbog njegovih temperatura i svjetlosnih zraka neće se moći vidjeti.

Za 50 milijardi godina

via GIPHY

Zemlja i Mjesec se neće više rotirati. Nakon toga, plimni učinak bijelog patuljka (Sunca) izvest će zamah iz sustava, uzrokujući to da Mjesečeva orbita propadne i da se Zemljin spin ubrza.

Za 22 milijarde godina

Foto: wallpapersrc

Doći će do završetka svemira u scenariju Big Rip.

Za 100 milijardi godina

Foto: NASA

Svemirska ekspanzija uzrokovat će da sve galaksije izvan Mliječne staze nestati. 

Za 1 bilijun godina

via GIPHY

Procijenjeno je vrijeme za kraj svemira preko Big Cruncha. Oko 100.000 godina prije Big Cruncha, zvijezde će biti tako blizu da će se početi sudarati jedna s drugom. Sve crne rupe u svemiru će se spojiti u jednu jedinstvenu crnu rupu koja sadrži sve stvari u svemiru, koje bi tada proždrle svemir, uključujući i sebe. Nakon toga, moguće je da će slijediti novi Big Bang i stvoriti novi svemir. 

Za 100 bilijuna godina

via GIPHY

100 bilijuna godina je visoka procjena za vrijeme dok se normalna formacija zvijezda ne završi u novim galaksijama.