Područje introdukcije za morski orah je Sjeverna Amerika, Europa, Azija, Afrika, a u Jadranu je prvi puta zabilježen u Tršćanskom zaljevu 2005. godine.
Putovi širenja kojima se morski orah kretao su takvi da je
uglavnom balastnim vodama naftnih tankera stigao 1980-ih godina u
Crno more, a od tamo i u Sredozemno more i Jadran.
Morski orah je vrsta rebraša koji nastanjuje sve
oceane i mora, no najčešći je u vodama umjerenog klimatskog
područja.
Ime “rebraši” morski orah je dobio prema organima za kretanje
koji se u obliku traka (rebara) i pružaju se cijelom dužinom
tijela.
Morski orah živi kao plankton u otvorenom moru.
Posjeduje prozirno želatinasto tijelo.
Ove morske životinje same stvaraju svjetlo procesom oksidacije.
Ako se morski orah jako razmnoži ima znatan utjecaj na riblji
fond, a može značajno poremetiti ekosistem i drastično smanjiti
riblji fond i ugroziti morski turizam. No, nema direktnih
zdravstvenih učinaka.
Morski orah je invazivna vrsta koja je u Crnom
moru uzrokovala velike ekonomske štete.
Podsjećaju na meduze, ali je njihovo tijelo gotovo bez iznimke
biradijalno simetrično te nemaju žarne stanice.
Morski orah živi na područjima sa salinitetom
većim od 4 ‰ i ne podnosi temperature više od 28 °C.
Staništa su im lagune, uvale i otvoreno more,
Razmnožavanje je spolno, ispuštaju sjemene i jajne stanice u
okolnu vodu, u kojoj onda dolazi do oplodnje
Morski orah hrani se jedino zooplanktonskim
organizmima, uključujući i planktonske stadije riba
(jaja i ličinke).
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
