Neke ribe koštunjače svojim oblikom potpuno odudaraju od osnovnog oblika građe riba.

Većina riba koštunjača ima vretenasti oblik tijela. Taj oblik omogućava da otpor vode pri kretanju ribe koštunjače bude što manji.  Parne i neparne peraje ribe koštunjače koriste za kretanje i stabiliziranje.  Prsne peraje učvršćuju se na oplećje iza škržnog otvora, a trbušne na trbušnoj strani ribe. Kao primjer građe koštunjača uzet ćemo slatkovodnu ribu, običnog grgeča (Perca fluviatilis). Kostur ribe koštunjače se sastoji od kosti, a kod primitivnih vrsta dijelom još i od hrskavice. Na lubanji se nalazi škržni kostur sastavljen od četiri škržna luka od kojih se prednji razvio u donju čeljust. Grgeč kao i većina koštunjača ima četiri para škrga, koji su smješteni na četiri prednja škržna luka.  U ustima ribe koštunjače nalaze se mnogobrojni mali zubi koji su smješteni ne samo na gornjočeljusnim, međučeljusnim i zubnim kostima, nego i na nepčanim kostima, ralici i spojki podjezičnog luka. 

Tijelo grgeča, osim glave, pokriveno je mnogobrojnim koštanim ljuskama koje nastaju u usmini (dermis). Ljuske su poslagane poput crjepova na krovu. Hrskavične kosti nastaju postepenom zamjenom hrskavice koštanim tkivom, tako da se na kraju tog procesa razvije kost koja je slična po obliku svojem hrskavičnom prethodniku. Kožne kosti nastaju u koži i nemaju hrskavičnih prethodnika.

Zanimljivo je kako za razliku od slatkovodnih, morske ribe koštunjače se nalaze u hipertoničnoj otopini. Umjesto da apsorbiraju vodu, morske ribe koštunjače  je izlučuju i to naročito pomoću škrga i kože.