Hrvatski posavac nastao je na području rijeke Save, a danas se najviše uzgaja u Sisačko - moslavačkoj županiji i Zagrebačkoj županiji, a u narodu je poznat pod imenima posavski konj, posavec i posavski bušak.
Velik dio vremena provodi na otvorenom, a otporan je na vremenske neprilike.
Hrvatski posavac ima zbijenu i čvrstu građu tijela. Pastuh hrvatskog posavca naraste do 150 centimetara, a kobila do 140 centimetara. Ima malu glavu širokog čela i masivan vrat.
Hrvatski posavac razvio je otpornost i sposobnost adaptacije na nepovoljne okolišne čimbenike, dobru plodnost te veliku skromnost u hranidbi i iskorištavanju krme niske kakvoće. Hrvatskog posavca krasi miran temperament, konj je dobroćudan i poslušan sa voljom za rad. Ovaj konj imao je veliku gospodarsku vrijednost prije pojave radnih poljoprivrednih strojeva.
Hrvatski posavac služio je za vuču brodova na Savi, a njima je dopremljen i kamen za spomenik banu Jelačiću.
Početkom devedesetih godina počeo je sustavan uzgojno - selekcijski rad, što znači da se hrvatski posavac uzgaja planski. To znači da se selekcijski oblikuju linije pastuha i rodovi kobila kako bi se izbjegao uzgoj u srodstvu zbog zatvorenosti uzgoja.
Postoji i nekoliko selekcijskih mjera prema kojima se uzgajaju pasmine hrvatskog posavca. Neke od mjera su da otac i majka moraju biti predstavnici pasmine hrvatski posavac, otac mora biti odabran kao rasplodnjak, oždrebljeno grlo treba posjedovati svu potrebnu dokumentaciju, grlo mora biti označeno i ne smije biti uzgojeno u uskom srodstvu (majka - sin, otac - kćer).
Pasmina hrvatskog posavca je u Hrvatskoj ugrožena i broji nešto više od 1000 grla.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
