DOSTA SE GLADUJE / Što je intervalni post i pomaže li u mršavljenju? Nova studija posvađala stručnjake

Image
Foto: Shutterstock

Intervalni post i redovito uzimanje proteina navodno pomažu u mršavljenju i poboljšavaju mikrobiom crijeva, kaže jedna nova studija, ali stručnjaci su sumnjičavi

24.6.2024.
11:12
Shutterstock
VOYO logo

Među brojnim prijedlozima dijeta za mršavljenje posljednjih godina je osobito popularan takozvani intervalni post. Kod intervalnog posta se radi o izostavljanju večere ili doručka tako da čovjek tijekom osam sati dnevno jede normalno, a onda 16 sati ne jede ništa. Ili da pet dana u tjednu jede normalno, a onda dva dana uzima samo minimalnu količinu hrane (oko 500 kilokalorija na dan), piše Deutsche Welle.

Tijelo tako mora duže razdoblje izdržati bez hrane. Mnogi ljudi na taj način uspijevaju smanjiti svoju tjelesnu težinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Shutterstock

Male doze proteina

Intervalni post u kombinaciji s takozvanim protein-pacingom, kod kojeg se u redovitim razmacima uzimaju male količine bjelančevina, prema jednoj novoj studiji pozitivno utječe i na mikrobiom crijeva i tako pomaže u mršavljenju. Mikrobiom označava sve mikroorganizme i crijevne bakterije u našem probavnom traktu. Ali sumnje u ovu studiju izaziva činjenica da ju je financijski pomogao jedan proizvođač takvih proteinskih pripravaka, američka tvrtka Isagenix International LLC.

Image
ZDRAVA PREHRANA /

Snažni okus, intenzivna boja, hranjive tvari: Nutricionistica otkrila koliko je zdravo mikropovrće

Image
ZDRAVA PREHRANA /

Snažni okus, intenzivna boja, hranjive tvari: Nutricionistica otkrila koliko je zdravo mikropovrće

U prošlosti su takve studije izazivale veliku pozornost, osobito na društvenim mrežama. U studiji je sudjelovala 41 pretila osoba. Polovica njih je tijekom osam tjedana prakticirala intervalni post s protein-pacingom, dok se druga polovica hranila mediteranskom kuhinjom s manje kaloričnom hranom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sudionici u intervalnom postu s hranom bogatom proteinima u prosjeku su smanjili svoju tjelesnu težinu za oko tri posto više nego kontrolna skupina s mediteranskom hranom, a imali su i manje probavnih problema. Osim toga znanstvenici su kod njih utvrdili povećanje broja crijevnih bakterija, što je prema studiji povezano s mršavljenjem.

Image
Foto: Shutterstock

Stručnjaci kritiziraju studiju

Neovisni stručnjaci sumnjaju da se iz rezultata studije mogu izvući zaključci koji se izvlače. Uzročno-posljedičnu povezanost hrane, mikrobioma i njihovog djelovanja studija ne može dokazati. Stručnjaci osobito kritiziraju način na koji je studija rađena: premalo sudionika i prekratko razdoblje promatranja. „Broj sudionika u studiji je relativno malen, za temeljne medicinske podatke – kao što su tjelesna težina ili rutinske vrijednosti krvi – to je nedovoljno za izvođenje zaključaka", kaže liječnik dr. Stefan Kabisch, stručnjak za studije na Klinici za endokrinologiju i medicinu metabolizma u berlinskoj bolnici Charite.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim toga za studiju su odabrane samo osobe koje nisu imale poteškoća tipičnih za adipositas (pretilost). „Sudionici nisu imali poremećaje metabolizma kao primjerice visoki krvni tlak ili dijabetes. Zato se teško mogu utvrditi klinički relevantna poboljšanja metabolizma, a i u razdoblju od osam tjedana teško se može očekivati moguća pogoršanja."

Image
Foto: Shutterstock

Utjecaj mikrobioma na smanjenje tjelesne težine

Studija objavljena u stručnom časopisu Nature Communications koncentrira se prije svega na pozitivne efekte za mikrobiom, koji utječe na naš metabolizam i imunosni sustav. Kod osoba normalne tjelesne težine mikrobiom je drukčije sastavljen nego kod pretilih i osoba koje pate od adipoze. Sastav mikrobioma razlikuje se od osobe do osobe i ovisi o brojnim čimbenicima, kao što su genetski preduvjeti, okoliš, starosna dob i prehrambene navike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ako promijenimo svoj način prehrane i primjerice jedemo više bjelančevina, balastnih tvari, ugljikohidrata, različitih masti ili tvari kao dodataka hrani, onda se promijeni i naš mikrobiom, kaže Kabisch, a to može utjecati na zdravlje.

Image
Foto: Shutterstock

Učinkovitost mikrobioma kod mršavljenja

Međutim, nije dokazano da promijenjeni mikrobiom utječe na mršavljenje, kaže stručnjak za prehranu Kabisch. „Koja komponenta je izazvala koje djelovanje, to je potpuno nejasno. Smanjenje tjelesne težine može biti posljedica, uzrok ili nebitna popratna pojava promjene mikrobioma."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dosadašnje spoznaje o učincima mikrobioma na tijelo zasnivaju se na istraživanjima na životinjama. Studije na čovjeku pokazuju većinom samo korelaciju, a ne uzročno-posljedičnu povezanost. „Da su ti efekti stvarno povezani kauzalno, to se može pretpostavljati, ali ne i dokazati", kaže prof. dr. Christian Sina, direktor Instituta za medicinu prehrane na Sveučilišnoj klinici Schleswig-Holstein.

Važnost bjelančevina kod dijete

Nova studija je ipak zanimljiva: upravo uz veliku konzumaciju bjelančevina sudionici u novoj studiji su smršavjeli drugačije nego što je uobičajeno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Intervalni post u većini dosadašnjih studija pokazao je smanjenje tjelesne težine koje se može usporediti s drugim dijetama, ali ne jače mršavljenje. U više studija je smanjenje tjelesne težine bilo rezultat smanjenja mišićne mase, a ne količine masti.

U ovoj novoj studiji to je drugačije. Sudionici su jače smanjili prije svega količinu masti", kaže dr. Stefan Kabisch s berlinskog Charitea. Mehanizam koji se krije iza toga nije jasan, ali je definitivno zanimljiv, kaže Kabisch. Najvjerojatnije je da je uzrok velik udio bjelančevina u prehrani, a ne intervalni post, kaže ovaj liječnik: „Intervalni post pri uzimanju velike količine bjelančevina izgleda da jače zasićuje nego neka druga dijeta pri uzimanju iste količine kalorija."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bjelančevine se ne nalaze samo u mesu, ribi, mliječnim proizvodima i jajima. Mnogo ih ima i u mahunarkama kao što su leća, grah, grašak ili slanutak, zatim u lješnjacima, orasima, heljdi i kvinoji.

POGLEDAJTE VIDEO: Nekada smo za 3 eura kupili 18 jaja, a danas 10. Zašto ih Hrvatska plaća i tri puta više od susjeda?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
FNC 18
Gledaj uživo 13.srpnja
VOYO logo