Prošlo je 246 godina otkako je austro-ugarski carski namjesnik Otto von Tauben spomenuo kako se zlatom plaćeni tartufi mogu naći na slavonskim prostorima. Na menijima restorana i hotela u Slavoniji tartufa nema, ali to ne znači da ih ondje ne možete kušati, rekla je Julija Ivanišić, direktorica Terra Negra country cluba za portal SiB.
U Slavoniji su traženi tartufi
"Imali smo proslavu jednog ekskluzivnijeg rođendana i na zahtjev gosta nabavili smo tartufe. Činjenica je da ih na meniju nemamo, kao što ga nemaju niti ostali restorani. To ne znači da ga nećemo imati, jer su naši meniji promjenjivi", rekla je Ivanišić i naglasila da je razlog izostanka tartufa na meniju, njegova cijena koja se može kretati čak od 1500 do 2000 eura za kilogram. Cijena može biti i niža ako se na meniju nalazi i u količini od svega nekoliko grama. Cijena jelovnika će biti veća od one na koju su gosti navikli. U ponudi je zamjena za tartufe u obliku tartufate, kreme s vrlo malo udjela tartufa, a cjenovno puno prihvatljivija.
Chef restorana Tomica Đukić ističe da povremeno primaju zahtjeve tartufara za otkupom tartufa, a potom se donosi odluka hoće li ih otkupiti.
"Cijela se filozofija vrti oko toga što jelo na kojem je nariban tartuf može poskupjeti za oko pet do šest eura zbog same gramaže tartufa. Moramo znati da su tartufi skupi, imaju svoju cijenu, a na moru ga je puno lakše prodati nego kod nas u Slavoniji", objasnio je slavonski chef i naglasio kako je tartuf vrlo specifična roba koja je, ako ne postoji dovoljan broj konzumenata, skupa i za restorane. Na moru ih je lakše prodati.
Restoran Crna svinja ima svog dobavljača iz Slavonije, koji je za SiB pojasnio svoj posao.
"Nitko od nas ne voli pretjerano otkrivati lokacije jer nama treba puno kilometara pod nogama da bismo ih našli. Osobno bih volio da tartuf dugoročno zaživi u Slavoniji, tim više što su, prema DNK analizama koje su rađene u Švedskoj, slavonski i istarski tartufi potpuno su identični. Ne znam zašto naše tržište u Slavoniji nije prepoznalo tartuf jer ima ljudi koji ga vole. To vam je zapravo biljka koju ili jako volite, ili je uopće ne volite. No, mišljenja sam da bi se na menijima trebala naći, primjerice, bijela slavonska pizza s bijelim umakom, tvrdim sirom, slavonskom šunkom i tartufima", zaključuje Slavonac.
"Restorani i hoteli trebali bi nuditi tartufe kako bi oni naposljetku zaživjeli i imali svoje konzumente, a istovremeno kako bi se brendirali. Moje je mišljenje da je najveći potencijal u Slavoniji sadnja mikoriziranih sadnica, odnosno oplodnja lješnjaka ili hrasta s tartufom pri čemu se korijen mikonizira", objasnio je ovaj strastveni zaljubljenik u potragu za tartufima koje plasira u inozemstvo, a tek manji dio u Hrvatsku.
U Slavoniji nema tartufa na meniju
Učenici Ugostiteljsko-turističke škole Osijek najbolje znaju s čime se spaja ova namrinica. Ravnatelj te škole, Andrej Kristek, ističe da je nedavno i održano predavanje o gljivama koje se mogu pronaći ispod drveta hrasta na Papuku i Krndiji. Rekao je i da nije vidio niti čuo da tartuf ima netko u ponudi.
"Ima onih koji, kao, eksperimentiraju pa stavljaju tartufatu u jelo, no to nije to. Inače, kad su tartufi u pitanju, rijetko gdje se mogu naći na menijima. Naši učenici ih susreću na radionicama i to ako im dođu neki poznati šefovi pa se s tom biljkom upoznaju kroz radionice i to je sve", rekao je ravnatelj Kristek, koji smatra da bi autohtona gljiva trebala svakako biti u ponudi slavonskih restorana i hotela, piše SiB.
POGLEDAJTE VIDEO: Zbog velike suše tijekom ljeta istarski bijeli tartufi ove godine stoje gotovo 20 tisuća kuna po kilogramu
