David Fryburg je doktor medicine i znanstvenik koji je nekada radio na sveučilištima i u industriji biomedicine, no sada je njegov životni poziv ponešto drugačiji. On je začetnik i voditelj organizacije Envision Kindness koja za cilj ima širenje dobrote, empatije i ljubavi u potrazi za boljim, zdravijim i sretnijim životom ispunjenim kvalitetnim međuljudskim odnosima.
Posljednjih godina bavi se istraživanjem kako dobrota i empatija povezuju ljude. U trenucima poput ovih koje proživljavamo sada, upravo su nam empatija i dobrota ključne za održavanje veza i odnosa. Stoga ne škodi čuti što dr. Fryburg ima za reći na tu temu.
"Postalo mi je vrlo jasno da biti dobar prema nekome stvara jednu pozitivnu vezu među ljudima. Puno puta sam čuo kako se ljudi dobro osjećaju kad nekome pomognu, kad volontiraju... I sam sam to osjetio. Kad bismo morali objasniti kako se osjećamo kad nekome pomognemo, postaje jasno da takvo što pokreće niz promjena u našem mozgu koje su vrlo slične ispuštanju endorfina, takozvanog unutarnjeg opijata. S duhovne strane, pomaganje drugima je jednostavno - ispravno. Biološka veza između shvaćanja duhovnog načela i toga kako se osjećamo ukazuju na to da smo prirodno "naštimani" da pomognemo. Naše nas tijelo "nagrađuje" pozitivnim osjećajem kad napravimo "ispravnu stvar". Tako dobročinjenje stvara značajnu vezu između onoga tko pomaže i onoga kome je pomognuto", kaže dr. Fryburg.
Povezani smo na toliko različitih načina
No, veza ne staje tu. Naime, dr. Fryburg tvrdi da ta povezanost između dvije osobe rađa novu dobrotu, novo dobročinjenje. Glavna ideja jest sljedeća - kad uistinu shvatimo koliko su svi naši životi međusobno isprepleteni, dobrota, suradnja i empatija događaju se puno prirodnije. Iako svaki od nas jedinstveni pojedinac, naši životi su dio jedne veće mreže. Što svaki od nas napravi u toj "mreži" utječe na sve ostale. Ukratko - svi smo u ovome zajedno", pojašnjava dr. Fryburg.
Puno je primjera naše međusobne povezanosti - ekonomija, međuljudske interakcije, radno mjesto, obitelj... No, jedan aspekt povezanosti često ostaje zanemaren, smatra dr. Fryburg.
"To je osnovna biologija koja nam je svima ista. Evo primjera - naša krv teče kroz arterije i vene prije no što se filtrira u bubrezima, pa je srce ponovno ispumpava. I neki drugi naši sustavi rade na isti način. Iako se mi svi razlikujemo u izgledu, visini, obliku lica, boji kože, naša tijela rade na potpuno isti način", kaže Fryburg.
Kolanje kisika u prirodi je odličan primjer
On potom za primjer uzima ciklus kolanja kisika u prirodi. "Recimo da se nađemo u šumi. Većina kisika kojeg udišemo u tom trenutku, proizvelo je drveće i biljke oko nas. A ljudi koji su šetali šumom prije nas, izdisali su CO2 kojeg su te biljke iskoristile da bi fotosintezom proizvele kisik. To znači da kisik kojeg udišemo je već ranije netko drugi iskoristio za preživljavanje i iskoristit će ga netko poslije nas. Ukratko - naši životi ovise o dijeljenju onoga što nam je potrebno", pojašnjava i dodaje - kad dođe do poremećaja u nekome od životno važnih ciklusa, svi snosimo posljedice.
Cijela ova filozofija svodi se na - "Sve se vraća, sve se plaća". "Život se bazira na ciklusima, a ne na nekim linearnim crtama. Korištenje kisika je samo jedan od primjera kako smo svi biološki povezani. Slično je i s dušikom, vodom, željezom te ostalim biološki ključnim faktorima koje različiti oblici života "recikliraju" i vraćaju u ponovnu upotrebu. Dakle, to nam govori da su naši životi puno povezaniji no što mislite. Osnove ove teorije nas uče da moramo dijeliti kako bismo svi zajedno preživjeli. To je to. Svi smo povezani, kaže Fryberg.
Ispričajte nam svoju pozitivnu priču i rado ćemo je objaviti i podijeliti sa stotinama tisuća naših čitatelja. Svoje priče nam šaljite na mail vijesti@portal.net.hr ili nam jednostavno pišite na Facebooku. Zajedno smo u ovome.
