Među brojnim mitovima je onaj o prosječnoj veličini. Jedan od razloga zašto rezultati znaju toliko varirati od studije do studije je i škakljiva metoda prikupljanja podataka. Znanstvenici mjere penise na tri načina – ili ispitanici sami kažu koliki im je (što je nepouzdano iz očitih razloga), ili pak ovise o dobrovoljcima koji pristaju da im znanstvenici rastežu opušteni peniis 'do točke boli'. Treća varijanta je da znanstvenici zaista mjere veličinu nakon što ispitanik postigne erekciju (nakon gledanja, hm, stimulativnih materijala). No zato neke druge mitove je lakše razbiti...
Devet istina i zabluda o penisu: Jedni su za pokazivanje, drugi rastu, a svaka erekcija može otići u nekoliko smjerova
1. Erekcija i prije rođenja: Penisi su uvijek spremni za erekciju, a nije neuobičajeno da beba iz maternice izađe s erekcijom. Čak i prije rađanja, ultrazvučni pregledi ponekad pokazuju fetus s potpuno erekcijom. Prema studiji iz 1991. godine, fetalne erekcije najčešće se javljaju tijekom REM faze sna. I mogu se dogoditi nekoliko puta svaki sat. Nije sasvim jasno zašto se to događa, ali to bi mogao biti način na koji tijelo testira svoje funkcije.
2. Jutarnja erekcija: Većina muškaraca ima tri do pet erekcija tijekom noći, uglavnom tijekom REM faze spavanja, a još uvijek nije poznato zašto se to događa. Jedna teorija navodi da bi to moglo pomoći u sprječavanju mokrenja u krevetu jer erekcija sprječava mokrenje. Drugi stručnjaci vjeruju da je penis tijekom noći konačno slobodan i da ništa ne upravlja njime. "Muški mozak emitira kemikaliju protiv erekcije tijekom budnosti koja im pomaže da ne dođe do erekcije u neprikladnom trenutku", objasnila je Gloria Brame, seksologinja i autorica knjige "Sex for Grown-Ups" za MedicalNews. Međutim, tijekom spavanja, ovaj inhibicijski faktor nestaje, omogućujući erekciji da se slobodno pojavljuje. Također, kod buđenja se u krv luče dušikovi spojevi kako bi se organizam pokrenuo, a nuspojava te prokrvljenosti je i erekcija. Bez obzira na razloge noćne erekcije, one mogu biti koristan dijagnostički alat. Ako muškarac ima problema s erekcijom dok je budan, ali ne i tijekom spavanja, to može ukazivati da je u pitanju psihološki uzrok, a ne fizički.
3. Penis se može slomiti: Iako u penisu nema kosti, moguće ga je slomiti. To se najčešće događa tijekom grubog seksa, iako su liječnici to dokumentirali i kod ljudi koji su pali iz kreveta s erekcijom. Prijelom penisa zapravo je pucanje membrana koje okružuju nabreknuto spužvasto tkivo.Trenutak prijeloma popraćen je zvukom pucanja, intenzivnom boli i mlohavošću. Srećom, to se ne događa često, a ako se brzo liječi, može se vratiti u punu funkciju. Stoga je važno ne sramiti se nego što prije posjetiti liječnika. U studiji koja je analizirala 42 slučaja prijeloma penisa, autori su opisali najopasniji položaj kad je žena gore.
Znakovi niskog testosterona vidljivi su kod 12 posto muškaraca starijih od 40 godina, ali lijekovi mogu pomoći. Besplatni zdravstveni pregledi počinju u ovoj dobi jer se muškarci sada nalaze u kategoriji najvećeg rizika od visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa dva i visokog kolesterola.
5. Kut erekcije: Erekcija penisa može biti usmjerena u bilo kojem smjeru. Ravno naprijed, lijevo, desno, gore ili dolje, nema ispravnog ili krivog smjera. Jedna studija istraživala je kut erekcije, a u njoj je sudjelovalo 1484 muškarca. Ako je penis usmjeren ravno prema gore, to je označavalo 0 stupnjeva, a ako je bio usmjeren prema naprijed (horizontalno), to je označavalo 90 stupnjeva. Rezultati su pokazali kako je 4,9% sudionika imalo penis pod kutom do 30 stupnjeva, od 30 do 60 stupnjeva bilo je 29,6% sudionika, od 60 do 85 stupnjeva 30,9% sudionika, 85 - 90 stupnjeva 19,8% sudionika, a pod kutovima između 120 i 180 stupnjeva 4,9% sudionika. Isto tako, vrlo malo penisa je ravno i mogu se zakriviti u bilo kojem smjeru. Krivulja od 30 stupnjeva i dalje se smatra zdravom.
Hrvatska, kao i Srbija, je u ovome zauzela neku zlatnu sredinu sa 14, 8 centimetara prosječne dužine penisa.
Prema podacima s internetske stranice koja se bavi različitim analizama i istraživanjima, s najvećim muškim spolnim organom mogu se pohvaliti Nizozemci sa prosjekom od 15,87 centimetara, slijede ih Francuzi sa 15,74 centimetara dok najmanji imaju Rumunji, čija prosječna dužina iznosi 12,73 centimetra.
8. Prosječna dužina: Znanstvenici su napravili veliko istraživanje te u obzir uzeli dužinu penisa više od 15.000 ispitanika. Istraživanje je provedeno na međunarodnoj razini te se pokazalo da je prosječna veličina penisa 13,12 centimetara u erekciji. U opuštenom stanju prosječan penis ima 9,16 centimetara. No sve studije o dužini penisa treba uzeti s dozom rezerve, prije svega zbog metode. Znanstvenici mjere penise na tri načina – ili ispitanici sami kažu koliki im je (što je nepouzdano iz očitih razloga), ili pak ovise o dobrovoljcima koji pristaju da im znanstvenici rastežu opušteni penis 'do točke boli'. Treća varijanta je da znanstvenici zaista mjere veličinu nakon što ispitanik postigne erekciju (nakon gledanja, hm, stimulativnih materijala).
9. Penis je dvostruko duži nego što mislite: Mnogi ljudi bi se mogli utješiti ovom činjenicom, naime penis je duži nego što izgleda jer se otprilike polovica cijele dužine nalazi unutar tijela.
Kolika je prosječna veličina penisa? Ovisi koga pitate, a i znanstvenici imaju praktičan problem kako bi došli do tog podataka. No neke druge činjenice je puno lakše utvrditi.