Na svečanosti održanoj 10. studenog u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, Hrvatsko muzejsko društvo dodijelilo je Muzeju Riznica Međimurja važno priznanje - Godišnju nagradu u kategoriji realiziranih stalnih postava.
Godišnja nagrada koju je Muzeju Riznica Međimurja uručila muzejska zajednica u Hrvatskoj pokazatelj je kako je višegodišnji predani trud i rad stručnjaka Muzeja Međimurja Čakovec, u suradnji s lokalnom zajednicom, kulturnim društvima i udrugama, te podršku Turističke zajednice Međimurske županije i lokalnih vlasti, rezultirao stvaranjem istinskog kulturnog blaga. Prepoznali su to i mnogi turisti i posjetitelji, jer je stalni postav Muzeja nematerijalne baštine – Riznica Međimurja, od svojeg otvaranja prošloga ljeta, a u nešto više od godinu dana vidjelo više od 18.000 ljudi.
Pogled u prošlost međimurskog kraja
Muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja već je prepoznatljiv i po sloganu „Mjesto gdje prošlost dobiva novu dimenziju“ i smješten je u revitaliziranoj fortifikaciji Staroga grada Zrinski u Čakovcu, čija je obnova i uređenje trajala nešto više od četiri godine. Također, dio je velikog projekta „Ekomuzej Međimurje malo“, realiziranog s ciljem da poveže i ispreplete svu materijalnu i nematerijalnu baštinu međimurskog kraja u jednu živu cjelinu. Muzej Riznica Međimurja jedan je od ukupno 14 lokaliteta koji diljem Međimurske županije zajednički predstavljaju njegove prirodne i kulturne ljepote.
Atraktivan, multimedijalni i interaktivni postav muzeja podijeljen je u dvije glavne cjeline. U prizemlju je postav pod nazivom „Stoljeće utvrde“ koji posjetitelje vodi kroz burnu povijest fortifikacije čakovečkog dvorca. Na prvom katu je postav „Minijature“ koji predstavlja bogatu nematerijalnu baštinu te usmeno predajnu baštinu Međimurja.
Zato je postav Muzeja podjednako zanimljiv i malenima i velikima, jer posjetitelje kroz postav „Stoljeće utvrde“ vodi kroz čakovečki Stari grad, najljepši primjer talijanske obrambene gradnje u Hrvatskoj koji je izgrađen u 16. stoljeću. Priča je to i o plemićkoj obitelji Zrinski koja igra važnu ulogu u razvoju Čakovca i čitavog Međimurja.
Iako je primarna uloga utvrde bila obrambenog karaktera, u vrijeme Osmanlijskih osvajanja dio je prenamijenjen u tamnice u kojima su se zatvarali zarobljeni osmanlijski osvajači, ali i žene optužene za vještičarenje, pa čak i kmetovi koji nisu izvršavali svoje obaveze. Zanimljivo, funkcija tamnice održala se još dugo nakon Zrinskih, pa su tamo boravili i zatvorenici u vrijeme Drugog svjetskog rata i NOB-a.
Riječi, vještine i djela starog Međimurja
Postav „Minijature“ u svojoj posveti nematerijalnoj baštini predstavlja lokalne tradicijske obrte, zaštićene skupine govora, folklor, svetkovine i druge tradicionalne običaje koje Međimurje čine posebnim. Umijeće vađenja zlata iz rijeke Drave, izrade čipke, tradicijsko lončarstvo, vještina izrade igračaka, izrada tradicijskog božićnog nakita i jaslica, sve su to vrijedne znamenitosti koje svjedoče o tradiciji, svetkovinama vrijednih ljudi Međimurja.
Znamo da je jezik važan i da je u razvoj jezika s vremenom utkan dobar dio lokalnog identiteta i duha vremena. Stoga je u postavu „Minijature“ posebna pažnja pridana i jeziku kroz koji se ta nematerijalna kulturna baština prenosi, pa je tako dio postava posvećena štrigovskoj i kotoripskoj skupini govora te svetomarskoj toponimiji, a koje povezuju usmenu tradiciju i izričaj starog Međimurja.
Ne smijemo zaboraviti nematerijalnu baštinu koja je također živi dio ovog postava, kao što su Međimurska popevka, umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s sjeverozapadne Hrvatske te medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske, koje su već uvrštene na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Uz već spomenutu Međimursku popevku, u Međimurju je glazbena umjetnost igrala važnu ulogu, pa je zato u postav kao dio izvedbenih umjetnosti uvršteno umijeće izrade i sviranja cimbala te umijeće sviranja na tamburama farkašicama u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Drugi dio postava „Minijature“ vrlo je intrigantna priča o mitovima, legendama, vjerovanjima u nadnaravna bića koje su se u ovim krajevima prenosili s koljena na koljeno i očuvali do danas. Jedna od najzanimljivijih i najfascinantnijih legendi u kojoj osobito uživaju mlađi narašteji je ona o zmaju Pozoju, ogromnom zmaju koji obitava u podzemlju. Zmaj Pozoj skriva se od ljudi, ali kada ga oni naljute, Pozoj ima sposobnosti izazivanja vremenskih nepogoda, kao što su oluje, poplave i potresi. Prema legendi, jedini tko je s Pozojem uspijevao izaći na kraj bio je čovjek Grabancijaš Dijak, koji je pohađao školu za čarobnjake. Kako legenda kaže, znao je umiriti zmaja i zajedno s njim odletjeti daleko od ljudi koji su Pozoja uznemirili.
Tu su još i mnogi drugi mitovi i legende o vilama, vodenjacima i neobičnom biću Pesjanek koji spava u skrivenim rukavcima Drave, koje zorno dočaravaju kako su se prije mnogo godina objašnjavale prirodne pojave, cjelokupni doživljaj posjeta Muzeju Riznica Međimurja predstavlja vremeplov u neka davna, ali i ne tako davna vremena, jedinstveno je iskustvo za pamćenje.
Kako bi se što intenzivnije dočarala sva materijalna i nematerijalna baština, u opremanju postava Riznice Međimurja, iskorištene su fantastične mogućnosti novih inovativnih tehnologija. Posjetitelji će zato prilikom posjeta Riznici Međimurja uz hologramske prikaze, multimedijalne ekrane, 4D tehnologije i aplikacije za pametne telefone s opcijom vođenja i interpetacije istinski proživjeti Međimurje u njegovom punom sjaju.
Sadržaj je nastao u suradnji s partnerom TZ Međimurje u skladu s najvišim uredničkim standardima Net.hr-a.
