„Od svih stvari na tom svijetu, samo stalna mijena jest“, konstatirao je još davnih dana Petar Preradović, iako pritom vjerojatno nije razmišljao o muzejima, a još manje o turizmu. Pa ipak, kao što vidimo, i muzeji kao čuvari kulturne baštine tijekom vremena konstantno mijenjaju svoje forme, kao što to čini i turizam, za nas u Hrvatskoj izuzetno važna grana gospodarske industrije.
Ne samo u Hrvatskoj, nego i svugdje u svijetu, kulturna baština i turizam snažno se isprepliću jer mnogi ljudi putuju snažno motivirani željom da baš na licu mjesta iskuse i dožive lokalnu povijest, naslijeđe, tradiciju nekog kraja, prirodno okruženje, ali upoznaju i običaje i ljude koji čine taj kraj takvim kakav on jest.
Ekomuzej Međimurje malo
Na tim je temeljima šezdesetih godina u Francuskoj nastao koncept ekomuzeja, koji je po samoj svojoj definiciji nadilazi formu samog fizičkog ili građevinskog objekta i temelji se na zajednici posvećenoj očuvanju kulturne materijalne i nematerijalne baštine, očuvanju prirode te održivom razvoju uz aktivnu uključenost lokalnog stanovništva. Takav pristup usvojila je TZ Međimurje i prva u našoj regiji krenula u realizaciju ovakvog projekta otvorenjem Ekomuzeja Međimurje malo koji obuhvaća ukupno 15 lokaliteta rasprostranjenih diljem međimurske županije i središnji Centar za posjetitelje u Čakovcu.
Realizacija velikog i ambicioznog projekta „Ekomuzeja Međimurje malo“ sasvim je sigurno jedan od elemenata zbog kojih je Međimurje ponosni nositelj certifikata Green Destinations, prva regija u Hrvatskoj, i tek četvrta u Europi, kao potvrdom održivog i odgovornog upravljanja turističkom destinacijom.
Med dvemi vodami
Centar za posjetitelje „Med dvemi vodami“ u Križovcu posvećen očuvanju prirodne i kulturne baštine Međimurja. To je važan način promocije svijesti o zaštićenim prirodnim i kulturnim vrijednostima regije. Multimedijalni postav Centra za posjetitelje "Med dvemi vodami" vjerojatno će sadržavati informacije lokalnim pojmovima, legendama i tradicijama kako bi posjetiteljima približio bogatu kulturnu i prirodnu baštinu Međimurja, koji su neizmjerno važni za očuvanje cjelokupnog identiteta ovog kraja.
Foto: Denis Perčić
Kako mu samo ime „Med dvemi vodami“ kaže, centar obuhvaća prirodno bogatstvo rijeka Mure i Drave, pa se ovdje može otkriti kako živi ugrožena vrst ptice vodomar, tko su laporaši, čuti intrigantu legendu o dravskom vodenjaku i još mnogo lijepih s mnogo zanimljivosti o životinjama i biljkama ovog podneblja te njihovom suživotu s čovjekom.
Mlin na Muri u Žabniku
Prije nekih stotinjak godina, na ovim prostorima punom parom radilo je oko devedeset mlinova u kojima se gotovo svakoga dana mljelo žito te proizvodilo brašno. Ne treba posebno naglašavati, mlin je bio važna karika u svakodnevnom životu lokalnog stanovništva. S promjenama koje je donijela industrijalizacija i otvaranjem pekara, mlinovi su se postepeno gasili, jedan za drugim, a posljednji je ostao Mlin u Svetom Martinu na Muri u naselju Žabnik, najsjevernijem naseljenom mjestu Hrvatske, koji je zatvoren osamdesetih godina. Od tog vremena ostavljen je na milost i nemilost vremenskim uvjetima i propadanju.
Foto: Denis Perčić
Kotač vremena okrenuli su unatrag međimurski majstori i pažljivom rekonstrukcijom i poštivanjem tradicionalnih tehnika gradnje, udahnuli su Mlinu na Muri novi život. U mlinu se tako nalazi i dio pogona iz 1902. godine te veliko kolo plutajućeg mlina kao svjedok nekog drugog vremena i nekog drugog načina života. Za potpuni doživljaj tog tradicionalnog, drugačijeg života kojeg danas rijetko možemo vidjeti, možda tek u starim filmovima, uređeno je i okruženje samog mlina.
Uz sam mlin otvorena je i Mlinarska hiža u kojoj je postavljena interaktivna etnografska zbirka koja prikazuje „Jen den v živleju mlinara Franca Žalara“, posljednjeg mlinara međimurskog kraja kroz koju posjetitelji mogu iskusiti što je sve Franc svakoga dana morao napraviti da bi od vreće zrnja koje su gotovo svakodnevno pristizale proizveo brašno za kruh, potreban za svaki stol u selu.
Riznica Međimurja Čakovec
Za pravi, istinski doživljaj destinacije izuzetno je važno upoznati i doživjeti njezinu nematerijalnu baštinu. Nematerijalna kulturna baština obuhvaća sve one vještine, znanja, navike, usmene predaje koje su se prenosile iz jednog naraštaja u drugi i čine dio identiteta te zajednice. U Međimurju, cijelo to kulturno bogatstvo prikupljeno je u Muzeju nematerijalne baštine „Riznica Međimurja Čakovec“ smještenom u fortifikaciji Starog grada Zrinskih u Čakovcu.
Muzej „Riznica Međimurja Čakovec“ prikupila je sva zaštićena nematerijalna kulturna dobra koja nalazimo na području Međimurja od kojih je 13 upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a do čega su dva upisana i na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO-a, i to Umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja sjeverozapadne Hrvatske i Međimurska popevka – tradicijski napjev Međimurja.
Foto: Denis Perčić
Ovdje se mogu razgledati i tradicijske pokladne maske pikač, tradicijski božićni nakit kinč, repliku čardaka na rijeci Muri, replika dravske šajke (čamca), prezentirane su vrlo intrigantne priče o nadnaravnim bićima poput svečara, dravskih i murskih deklica i vila, vodenjaka, vraga, pesjaneka a veliki dio je posvećen i fantastičnoj predaji o zmaju Pozoju koja je još uvijek snažno ukorijenjena u Međimurju.
Muzej „Riznica Međimurja Čakovec“ 2022. godine je nagrađena kao najbolji muzejski stalni postav u Hrvatskoj, a ove je godine Google uvrstio dvorac Zrinskih u Čakovcu među 10 najljepših u Hrvatskoj.
Centar dr. Rudolfa Steinera
Međimurje je dalo i velikog čovjeka koji je svojim radom i djelovanjem intenzivno radio na stvaranju boljeg svijeta. Riječ o dr. Rudolfu Steineru, filozofu, piscu koji je najpoznatiji kao utemeljitelj antropozofije i waldorfske pedagogije, no njegovo učenje i djelovanje pokriva širok spektar područja, uključujući obrazovanje, duhovnost, filozofiju, arhitekturu, umjetnost i biodinamičku poljoprivredu. Upravo biodinamička poljoprivreda, kao poseban oblik ekološkog i održivog pristupa u poljoprivredi zorno prikazuje kolikoj je dr. Steiner bio ispred svojeg vremena. Rodio se u Donjem Kraljevcu 1861. godine, a u njegovom rodnom mjestu otvoren je „Centar dr. Rudolfa Steinera“ posvećen njegovom liku i djelu, a u blizini centra nalazi se i njegova rodna kuća.
„Centar dr. Rudolfa Steinera“ organizira edukacije i radionice te organizira nacionalne i međunarodne seminare i konferencije, a treba napomenuti i to da je Sekcija za biodinamičku poljoprivredu u Goetheanumu uvrstila „Centar dr. Rudolfa Steinera“ iz Donjeg Kraljevca kao edukacijsku točku u svijetu biodinamike.
Kroz sve nabrojano, kroz ovakav sveobuhvatan pristup očuvanju povijesnog, znanstvenog, povijesnog, kulturnog, prirodoslovnog naslijeđa, materijalne i nematerijalne kulturne baštine, provlači se vizija odgovornog i smislenog upravljanja zajednicom kroz jačanje njezinog identiteta koje može poslužiti kao pravi primjer i nit vodilja u razvoju istinski održivog turizma.
Sadržaj je nastao u suradnji s partnerom TZ Međimurje u skladu s najvišim uredničkim standardima Net.hr-a.
