Sada bez sumnje možemo reći, školska godina 2023./2024. bila je značajna kako za odgojno obrazovne djelatnike, tako i za djecu i mlade. S radom je na nacionalnoj razini krenuo dugo pripreman preventivni program 'Alati za moderno doba', kojeg su osmislili profesori i stručnjaci Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a provodi se u suradnji s Hrvatskim Telekomom u školama diljem Hrvatske.
U svijetu gdje na internetu uz korisne i zanimljive sadržaje postaje sve teže izbjeći i one rizične, od online kockanja, cyberbullyinga pa sve do potencijalnog razvoja ovisnosti videoigrama, rizične komunikacije na društvenim mrežama i slično. Mladi su svim tim rizicima najizloženiji, pa je univerzalni preventivni program koji će se baviti zaštitom djece i prevencijom rizičnog ponašanja u online/virtualnom okruženju bio prijeko potreban.
U prvoj godini rezultati provođenja preventivnog programa 'Alati za moderno doba' bili su izvan svih očekivanja. Interes je izuzetno velik, a edukaciju za provedbu programa dosad završilo ukupno 198 voditelja iz 90 osnovnih škola s područja 16 županija. Činjenica da je edukacijom za provođenje programa, zahvaljujući suradnji s Hrvatskim Telekomom, pokrivena gotovo cijela Hrvatska je izuzetno bitna, jer je opsežno istraživanje provedeno u sklopu programa pokazalo da su sva djeca jednako izložena rizicima iz online okruženja, bez obzira na veličinu mjesta u kojem žive.
Odrastanje u okruženju koje se rapidno mijenja
Razgovarali smo s tri stručne suradnice, socijalne pedagoginje iz različitih dijelova Hrvatske koje su završile edukaciju za provođenje preventivnog programa 'Alati za moderno doba'. Sve tri naše sugovornice u školama u kojima rade vode radionice preventivnog programa Alati za moderno doba' za učenike pa smo ih zamolili da s nama podijele svoja iskustva i dojmove.
Prva sugovornica bila je Martina Dumančić Vranješ, stručna suradnica i socijalna pedagoginja u Osnovnoj školi Marina Držića, Dubrovnik. „Već 20 godina radim s djecom, njihovim roditeljima, učiteljima i nastavnicima i svima ostalima koji su uključeni u život djece“, započinje svoju priču.
„U ovih 20 godina rada, iz iskustva mogu reći da se uvjeti odrastanja i društvene okolnosti rapidno mijenjaju. To je osobito vidljivo posljednjih deset godina, a razvoj i dostupnost digitalnih tehnologija su tome doprinijele i imaju veliki utjecaj na život djece i mladih“, dodaje.
'Škola mora funkcionirati kao socijalizacijska sredina'
„U takvom okruženju, odgojno obrazovnim stručnjacima nužno je cjeloživotno učenje, tako da svi mi koji radimo s djecom trebamo kvalitetne edukacije i stručna usavršavanja. Potrebna su nam kako bismo mogli pomoći djeci i stvoriti uvjete u kojima oni unaprjeđuju svoje socijalno-emocionalne vještine, postaju otporniji na rizične okolnosti te se lakše nose s izazovima koji su pred njima. A to se posebno odnosi na digitalne tehnologije“, napominje Dumančić Vranješ.
„Dodala bih još da djeca osim kod kuće, najviše vremena provode u školi koja treba funkcionirati i kao socijalizacijska sredina. Zato je izuzetno važno da škola bude poligon za osnaživanje njihovih socijalno-emotivnih kompetencija kako bi oni odrastali u zdrave mlade ljude“, istaknula je.
„Provodeći svaki dan s djecom, uspostavljajući s njima odnose, upravo u toj redovnoj interakciji primijetila sam da većina danas jako mnogo vremena provode u digitalnom okruženju. I nisu svjesni svih opasnosti. Primjerice djevojčica se nerijetko uspoređuju s ljudima koje viđaju na internetu. Pritom često ne vode računa da je većina tih fotografija obrađena i da svi ti estetski standardi koji se nameću kroz internet nisu realni. Međutim, svi takvi sadržaji itekako utječu na njihovo samopoštovanje i samopouzdanje“, upozorava.
„Kod dječaka, s druge strane, možda je prisutniji problem da sve više vremena provode igrajući videoigre. Povlače se s igrališta, a sve više vremena provode u svojim sobama, posvećeni videoigrama. Nakon što je prekomjerno igranje videoigara i službeno priznato kao vrsta ovisnosti i uvršteno u međunarodnu klasifikaciju bolesti i srodnih zdravstvenih problema kao ovisnost, sve te situacije osvijestile su i kod mene potrebu za pohađanje empirijski zasnovane i znanstveno utemeljene edukacije koja će pomoći da se uhvatimo u koštac tako da možemo pomoći djeci koja su tome najizloženija“, objašnjava naša sugovornica.
Prvi preventivni program te vrste koji je znanstveno utemeljen i verificiran
„Prije nego što se pojavio preventivni program 'Alati za moderno doba', nije bilo znanstveno utemeljenog preventivnog programa ponašajnih ovisnosti u online okruženju koji je utemeljen na znanstvenim spoznajama koji bi nam u tome pomogli. I zato kada sam saznala da je Edukacijsko rehabilitacijski fakultet u suradnji s Hrvatskim Telekomom pripremio preventivni program 'Alati za moderno doba' koji je baš takav, evaluiran i učinkovit u praksi, znanstveno utemeljen preventivni program iza kojeg stoje iskusni stručnjaci u tom području, nisam se dvoumila. Htjela sam se uključiti i sudjelovati kako bih i sama stekla znanja i vještine koje će mi pomoći da pomognem učenicima u svemu što ih čeka u virtualnom okruženju“, dodaje.
Martina Dumančić Vranješ polazila je edukaciju za preventivni program 'Alati za moderno doba' u proljeće 2024. godine u Dubrovniku, a predavači su bili prof. dr. sc. Neven Ricijaš, izv. prof. dr. sc. Martina Lotar Rihtarić, dr. sc. Sabina Mandić te socijalna pedagoginja Sanja Radić Bursać, članovi projektnog tima koji su ujedno i autori programa.
„Kroz edukaciju preventivnog programa 'Alati za moderno doba', osim usvajanja novih znanja i vještina, prolazi se i kroz iskustvenu provjeru tih novostečenih vještina. Jedan od načina je i da se stavljamo u ulogu mladih, nastojeći proživjeti sve što oni doživljavaju iz njihove perspektive. Postala sam još svjesnija da mladima koji danas prolaze kroz adolescenciju nije nimalo lako. Nalaze se u turbulentnom razdoblju adolescencije kada intenzivno tragaju za vlastitim identitetom. Teško im je ostati autentičan i otporan na sve izazove i rizike koje virtualni svijet nudi“, podsjeća naša stručnjakinja.
Kako djeca i mladi reagiraju na radionice preventivnog programa 'Alati za moderno doba'?
„Stoga je najvažnije u komunikaciji s djecom i mladima da ih netko sasluša, ali stvarno sasluša, da pokaže istinsko razumijevanje, tako da djeca steknu povjerenje. Da čujemo njihove osjećaje i misli, da ih razumijemo i budemo jedan od zaštitnih čimbenika na njihovom putu odrastanja. Mi odrasli moramo shvatiti da djeca, kada se i izlažu nekim opasnostima u digitalnoj sferi, to ne rade to namjerno. Čine to zato što što neke svoje interese ili potrebe za razonodom i zabavom nisu znali zadovoljiti drugačije. I na taj način su se možda i doveli u nekakvu opasnost“, objašnjava Dumančić Vranješ.
„Dakle, preventivni program je psihoedukativnog karaktera, a postavljen je kao socio-emocionalno učenje, i kroz taj proces se usvajaju znanja i vještine koja se prenose djeci kako bi mogli razumjeti i upravljati emocijama, postavljati realne ciljeve, donositi odgovorne odluke i izbore. Naš cilj je da djelujemo prije nego što se problem javi i postane ozbiljan“, objašnjava.
„Za sada smo proveli tri radionice po preventivnom programu 'Alati za moderno doba' s djecom koje vodimo njihova razrednica i ja. Priručnici i materijali 'Alati za moderno doba' su izvrsno koncipirani, radionice su interaktivne, koriste se raznovrsne metode poučavanja, poput intrapersonalnih i interpersonalnih te kreativno ekspresivnih tehnika. Tim raznolikim pristupima i metodama koje potiču iskustveno učenje prilagođene su i zanimljive razvojnoj dobi adolescenta. Prve povratne informacije koje smo dobili od djece kroz procesnu evaluaciju su ohrabrujuće. Naglašavaju da su takve radionice koje se bave temama snalaženja u virtualnom okruženju njima potrebne“, kaže.
„Zaista bih preporučila preventivni program 'Alati za moderno doba' jer pruža osnaživanje socio-emocionalnih kompetencija i vještina kod stručnjaka, a napravljen je tako da prati trendove i aktualnosti u virtualnom i digitalnom svijetu. Na taj način i mi stručnjaci sada lakše pratimo i u toku smo sa svime što zbiva u virtualnom svijetu. Takvu vrst znanja i vještina ne možete dobiti kroz formalno obrazovanje i zato mi je izuzetno drago da postoji jedan ovakav Program koji nam svima pomaže u nošenju s jednim od najvećih izazova današnjice kod djece i mladih, a to je rekla bih, ispravni pristup digitalnim tehnologijama“, zaključila je socijalna pedagoginja Martina Dumančić Vranješ.
Pandemija je bila prijelomna točka
Druga naša sugovornica je iz drugog dijela Hrvatske, iz Slavonije. Iva Ramljak je stručna suradnica i socijalna pedagoginja koja već 13 godina radi s djecom s problemima u ponašanju i teškoćama u razvoju u Osnovnoj školi kralja Tomislava u Našicama.
„Ukratko, posao stručnog suradnika obuhvaća individualan rad s učenicima, vođenje različitih radionica, ali i rad s učiteljima te roditeljima. Posao stručnog suradnika je u najširem smislu zaštita djece u svim okruženjima, a kako djeca danas sve više vremena provode u digitalnom okruženju, taj segment njihovog života je nešto što se ne smije zanemarivati“, objašnjava.
„Pandemija je nekako bila prijelomna točka nakon koje je posvećenost digitalnoj tehnologiji i virtualnom svijetu još više uzela maha. Baš iz tog razloga, posljednje tri – četiri godine na tu se temu organizira mnogo više radionica, edukacija i stručnim usavršavanjima, a sve s ciljem kako bismo bili upoznati sa svim rizicima i opasnostima s kojima se djeca susreću u digitalnom okruženju“, objašnjava.
„Iz svega toga proizlazi da smo se dužni stručno usavršavati jer se digitalne tehnologije razvijaju i mijenjaju nevjerojatnom brzinom. Nešto što je možda danas aktualno za nekoliko tjedana ili mjeseci više nikoga neće zanimati, a doći će neke novi stvari. Stoga je izuzetno važno pratiti i biti u toku sa svime što se događa u virtualnom svijetu“, napominje.
„S druge strane, ovakvih programa kao što je preventivni program 'Alati za moderno doba', koji su znanstveno utemeljeni, verificirani i prošli evaluaciju nema mnogo. Uostalom, nama i formalno obrazovanje pruža osnovne kompetencije i ne može vas pripremiti za sve s čime ćete se susresti tijekom svojeg radnog vijeka. A preventivni program 'Alati za moderno doba' je aktualan, osmislili su ga stručnjaci koji se godinama bave ovim temama i prati sve trendove“, kazala je Iva Ramljak.
„Djeca mnogo vremena provode na internetu, ali mnogi nemaju dovoljno znanja kako se zaštititi, nisu svjesni svih rizika“
„Isto tako, nisu svjesni ni koje vlastite potrebe zadovoljavaju kada mnogo, a neki i previše vremena provode online. I mi odrasli smo dio toga. Internet je dio naših života. I kada bismo bili iskreni prema sebi, a to je jako važno i zbog samih sebe, ali i u radu s djecom, vjerojatno bi se iznenadili koliko vremena i mi sami provodimo na internetu“, napominje naša sugovornica. „I u tom kontekstu je važno razvijati kritičko razmišljanje i kod djece, ali i kod nas samih“, dodaje.
„Ovdje mora biti naglasak na socio-emocionalnom učenju i takav model učenja se pokazao kao uspješniji jer djeci daje alate i resurse koji će im pomoći u ovoj osjetljivoj dobi“, kaže.
„Drugim riječima, samo upozoravanje na opasnosti nije dovoljno i neće polučiti željene rezultate. Djeci treba pomoći u razvijanju vještina koje će im omogućiti da sigurno koriste Internet, da pametno ulaze u online komunikaciju, da odgovorno koriste internet. Vještine koje će im pomoći u tome da ispravno procjenjuju rizike i znaju donijeti odgovorne odluke u online okruženju“, ističe.
Djeca zaustavljaju i pitaju - kad će opet radionica?
Iva Ramljak je preventivni program 'Alati za moderno doba' polazila prošle godine u Osijeku, a nakon toga je nastavila voditi radionice za učenike u školi u kojoj radi. „Radionice za učenike su tako organizirane da ih vodi učiteljski par, a u našoj školi to smo nastavnica biologije i ja. Prošle smo godine proveli program, svih 12 radionica, u jednom 7. i jednom 8. razredu. Ove ćemo godine provesti radionice za učenike svih sedmih razreda“, priča nam.
Kada je pitamo kakvi su efekti i kako učenici reagiraju na radionice iz preventivnog programa 'Alati za moderno doba', Iva Ramljak odgovara: „Ja bih rekla pozitivni. Riječ je o 12 radionica, što je zapravo dosta. Međutim, moram reći da su djeca stvarno zainteresirana, a to je i razumljivo jer je tema njima bliska i važna. Na hodnicima me zaustavljaju i ispituju – kada će sljedeća radionica?“
Sve što nauče na radionicama dobro će im doći ne samo u digitalnom, nego u bilo kojem okruženju
„Kroz evaluaciju koju učenici anonimno ispunjavaju i ocjenjuju na kraju radionica, rezultati su me ugodno iznenadili. I sami kažu da su postali svjesni da ne razmišljaju dovoljno o posljedicama. Primjerice, ako prosjede cijelu noć igrajući videoigre, kakve će to posljedice ostaviti na njih, kako će se sutradan osjećati, hoće li ih boljeti glava, hoće li biti preumorni za ostale obaveze, aktivnosti i planove…“
„Osim toga, radionice su interaktivne, održavaju se kvizovi, djeca aktivno sudjeluju, dijele svoja iskustva i mišljenje i to je vrlo pozitivno. Uz to, postaju svjesni koliko je važno održavanje prijateljstava u realnom okruženju, iako se ponekad upoznavanje i povezivanje s vršnjacima kroz društvene mreže čini lakše i jednostavnije“, ističe.
„Htjela bih naglasiti da zabrane ne funkcioniraju. Roditelji često oduzmu svojem djetetu mobitel ako procjene da na internetu provodi previše vremena. Ali takav pristup dugoročno ne donosi ništa dobro. Zato je nama ključno da djeci kroz radionice pošaljemo poruku da su društvene mreže i internet dio života. Ali i da imaju pozitivne i negativne strane. Moramo im dati do znanja postoje određeni rizici i što mogu učiniti ako se nađu pred problemom. I kada o tome govorimo, važno je da djeca steknu povjerenje i da ih uputimo tako da i oni znaju kome se mogu obratiti za pomoć. Kroz radionice vide da se njeguje ta kultura dijaloga i da im želimo dati do znanja da mogu računati na nas“, poručuje Iva Ramljak.
Zbog svega toga, kaže, pohađanje edukacije za preventivni program 'Alati za moderno doba' već je preporučila svojim kolegama. „Već je velika pokrivenost, stručnjaci koji su autori preventivnog programa 'Alati za moderno doba' već su obišli mnoge gradove u Hrvatskoj i žele pokriti cijelu Hrvatsku. Program je usmjeren na univerzalnu prevenciju, na ostvarivanje pozitivnih razvojnih ishoda. Kao polaznici, steknete zaista konkretna znanja i vještine koje možete primijeniti i prenijeti na djecu i kako im pomoći njihovom razvoju kritičkog razmišljanja u virtualnom okruženju. Uostalom, ja bih čak rekla da iako je riječ o 'Alatima' koji su namijenjeni digitalnom okruženju, sve što nauče na tim radionicama dobro će im doći u bilo kojem okruženju“, zaključuje.
Razgovarali smo i s Irom Cupać Marković, stručnom suradnicom i socijalnom pedagoginjom s Cresa. „Moj prvi posao s djecom bio je u Zagrebu u Odgojnom domu u Selskoj, a potom u creskoj odgojnoj ustanovi. Zatim sam 20 godina bila novinarka, da bih se opet vratila svojem prvom profesionalnom izboru, i u Osnovnoj školi Frane Petrića Cres radim od 2013. godine. Tada je prvi put u našoj školi formirano radno mjesto stručnog suradnika socijalnog pedagoga, tako da je to bilo nešto novo za kolege, učenike i roditelje“, prisjeća se.
„Smiješno nam je bilo kad bi djeca pitala: trebam li ići kod obične ili one druge, specijalne pedagoginje… Nakon jedanaest godina, svima se razbistrilo što to socijalni pedagog u školi radi, a ured „specijalne pedagoginje“ postao je mjesto na čija se vrata zakuca iz različitih potreba i s raznolikim očekivanjima“, otkriva naša sugovornica.
„Bilo bi neodgovorno ne baviti se tom temom“
„Nema čarobnog štapića i uvijek spremnog odgovora na sva pitanja i dileme, ali uvijek nastojim ponuditi razumijevanje i različite perspektive kako djeci tako i kolegama i roditeljima. Cilj je da zajedno dođemo do rješenja koja pridonose da škola bude mjesto gdje se osjećamo dobro, sigurno i prihvaćeno. Mjesto gdje do izražaja dolaze jake strane i gdje si pomažemo osnažiti jedni druge kada je teško i kada sve nije onako kako bismo željeli. Vremena nisu nikada bila laka, ali danas u okruženju globalizacije, virtualnog i realnog, klimatskih promjena i rekla bih, promjene epohe, sve je izazovnije i zahtjevnije. I odraslima i djeci“, objašnjava.
U tim uvjetima i takvom svijetu, ističe socijalna pedagoginja Ira Cupać Marković, zaštita djece u digitalnom okruženju je nužnost. „Danas kad smo svi uronjeni u digitalno i kad je tako očito da digitalno okruženje ozbiljno utječe na sve aspekte življenja i ljude svih životnih dobi, bilo bi neodgovorno raditi s djecom i mladima i ne baviti se temama zaštite djece u digitalnom okruženju. Nikako ne želim sotonizirati digitalno, jer digitalni svijet je civilizacijski doseg, ali kao što educiramo i preveniramo kada govorimo o zdravim životnim stilovima, zdravoj prehrani, zdravim tjelesnim navikama i svemu ostalom, tako trebamo educirati i prevenirati navike vezane uz virtualni život i digitalno okruženje“, smatra Cupać Marković.
„Djeci ne trebaju kritičari, nego uzori“
„Djeca i mladi, kao i odrasli, u velikom postotku provode na internetu više nego što je to za njih dobro i potrebno. Neću reći ništa novo i nepoznato ako kažem da djeca provode dnevno nekoliko sati na internetu te da pritom lutajući nabasaju na sadržaje koji su sve, samo ne primjereni njima“, upozorava.
„Pomalo me smeta kad prebrojavamo vrijeme koje djeca i mladi provode online, a istovremeno te kritike upućujemo pogledavajući na mobilni telefon ili neki drugi ekran kako bismo provjerili je li stigao novi lajk ili kakva objava na nekoj od naših spravica. Mislim da smo mi odrasli prilično licemjerni kad kritiziramo djecu i mlade po tom pitanju, zanemarujući pritom da se mi često ponašamo još gore od njih, digitalnih urođenika. Uz to, svijet kakav je danas nisu kreirala sadašnja djeca i mladi, nego mi odrasli. Kritizirajući mlade mi zapravo više govorimo o sebi. Sklona sam citirati jednu francusku izreku: „Djeci ne trebaju kritičari, nego uzori“. Ne bi bilo loše sam sebe svako malo zapita – kakav sam uzor djeci i mladima?“, napominje.
„Kad kažem da djeca provode puno vremena na internetu i da su pri tom nerijetko okrenuti sadržajima koji za njih mogu biti štetni, neću reći ništa novo. Umjesto kritike, nastojim se što više educirati u tom segmentu pa je i to bio razlog zbog kojeg sam se prijavila za sudjelovanje u preventivnom programu 'Alati za moderno doba'. Prošle školske godine kolegica Sanja Miočić i ja provodile smo ga u osmom razredu i uvjerile se da je program koristan, djeci prihvatljiv, edukativan. Ove školske godine provodit ću ga u sedmom razredu“, ističe.
'Alati za moderno doba' pomažu u razumijevanju potreba djece i mladih
„Preventivni program 'Alati za moderno doba' objašnjava i približava pojmove kojima se bavimo cijeli život želimo li osobni rast i razvoj imati pod kontrolom i biti proaktivni. Jer 'Alati' se bave emocijama, motivacijom, uče djecu o tome što su potrebe, empatija, uče ih o našim jakim stranama, kako kvalitetno komunicirati, kako se oduprijeti onom što te privlači, a svjestan si da nije najsretniji izbor za tebe. Program potiče na kritičko razmišljanje, na samouvid i samoefikasnost“, objašnjava.
„Raspravljamo o konkretnim temama. Primjerice, popodne je, dosadno ti je, osjećaš se usamljeno pa po inerciji krećeš u igranje videoigra ili skrolanje po društvenim mrežama. Je li to tvoj jedini izbor, zašto to radiš, što možeš drugačije? 'Alati' nam pomažu da razumijemo potrebe“, naglašava naša sugovornica.
Ima li internet alternativu kada je u pitanju zadovoljenje nekih potreba? Naravno!
„Ako mi je dosadno i usamljen sam, imam potrebu za zabavom i pripadanjem, što mogu učiniti umjesto otići na internet – mogu pozvati prijatelja i predložiti vožnju biciklom, vježbanje ili neki drugi sadržaj i zadovoljit ću obje potrebe, a neću 'zapeti' satima pred ekranom. Raspravljamo i uživljavamo se u konkretne situacije u kojima se učenici sedmih i osmih razreda uobičajeno nalaze. Razmatramo mogućnosti i izbore koje u takvim situacijama imamo i koji su benefiti pozitivnih izbora do kojih dolazimo s pomoću alata koje nam preventivni program 'Alati za moderno doba' nudi“, naglašava.
Našu sugovornicu zamolili smo da objasni na koje joj je sve načine edukacija za preventivni program 'Alati za moderno doba' pomogla u rješavanju konkretnih izazova s kojima se suočava u radu s učenicima.
„Program je strukturiran, dinamičan, osigurava različite metode rada, frontalni, grupni. Radili smo debatu, glumili, bodrili jedni druge... Samim tim je pomogao u rješavanju konkretnih izazova s kojima se učenici inače suočavaju. Ne možemo očekivati da se nakon 12 radionica, koliko program obuhvaća, svi problemi riješe. Ali su njime djeci ponuđeni sadržaji i pitanja, perspektive o temama s kojima će se kroz život uvijek iznova susretati“, ističe Cupać Marković.
„Svaka nova životna razvojna faza iznova će im otvarati pitanja o motivaciji, zadovoljenju potreba, asertivnosti i mnogim drugima temama kojima se program bavi. Mislim da je jako korisno s 13 i 14 godina promišljati što mogu napraviti drugačije, ima li smisla zaglaviti vani poslije vremena koje su mi odredili roditelji, kako ću dobrom prijatelju reći da ne želim s njim popiti alkohol, zapaliti cigaretu, da prije nego što pokušam napraviti nešto što sam vidio(la) na TikToku razmislim je li to istina, da znam kome se mogu obratiti za pomoć...“
„Naravno da je i nama voditeljima program koristan. Svakoj osobi koja želi učiti i koja shvaća važnost sagledavanja situacija iz različitih perspektiva, susreti s drugima osiguravaju mnogostruke benefite u samorazumijevanju i razumijevanju drugih“, dodaje.
Tko će se, ako ne odrasli, nositi s posljedicama online aktivnosti djece i mladih?
Djeca na neki način danas odrastaju uz internet, pametne telefone i digitalne tehnologije. U nekim segmentima, snalaženje u digitalnom okruženju za djecu i mlade dolazi prirodnije nego mnogim odraslima. Jesu li roditelji i odgojno obrazovni djelatnici u mogućnosti nositi se sa svim mogućim posljedicama online aktivnosti kod djece i mladih, pitamo.
„Mi se moramo moći nositi s mogućim posljedicama online aktivnosti djece i mladih. Tko će ako nećemo mi odrasli“, pita se.
„Uvijek je na prvom mjestu obitelj, jer su djeca najprije zakonska obveza roditelja, a onda slijede svi koji čine lanac onih koji se direktno i indirektno bave djecom i mladima. Ruku na srce svi se bavimo ili bismo se trebali baviti njima, jer ako nismo roditelji, učitelji, liječnici, mediji... onda smo im rodbina, susjedi, prijatelji... Stoga je zadatak svih nas obrazovati se o ovim temama, prevenirati i osnaživati djecu i sebe same za svijet koji nas okružuje i koji se mijenja velikom brzinom. Od nas se traži fleksibilnost, interdisciplinarna umreženost i kvalitetne reakcije i sadržaji. Internet nam u tome također može mnogo pomoći, ako ga znamo koristiti, a među ostalim i 'Alati' nas tome uče“, poručuje Cupać Marković.
„Prošlogodišnje iskustvo provedbe u našoj školi pokazalo se odličnim. Sigurna sam da će tako biti i ove školske godine. S programom smo prije i nakon provedbe održali roditeljske sastanke i baš se osjetilo da su roditelji bili zadovoljni. Imali su priliku čuti o svojoj djeci neke pojedinosti koje su izvan obavljanja školskih obveza, nego se tiču i osobnosti njihove djece. Djeca su bila genijalna i pokazalo se vrlo otvorena za psihološke, emocionalne i duhovne teme“, otkriva.
„Najkorisnijim doživljavam što sam osjetila dječju autentičnost u punoj snazi, bili su otvoreni, spremni iznijeti svoja mišljenja. Djeca daju nadu, za razliku od svijeta odraslih koji je prečesto tako proračunat i lažan“, ocjenjuje naša sugovornica.
„I da, apsolutno bih preporučila program, najviše onima koji će ga provoditi s guštom i koji su spremni uložiti sebe, a ne samo zadovoljiti formu i napisati - proveden je preventivni program 'Alati za moderno doba'. Preporučujem ga učiteljima koji žele učiti sebe i djecu novim alatima i koji su u ovoj školskoj regati spremni jedra napinjati i otpuštati taman koliko i kako treba u okruženju od olujnog do bonace“, zaključuje.
Sadržaj je nastao u suradnji s partnerom Hrvatski Telekom u skladu s najvišim uredničkim standardima Net.hr-a.
