Vrlo je važno prevenirati nastanak kratkovidnosti kod djece, što postaje sve veći problem djece školske dobi. Kako pravodobno reagirati na prve simptome koji upućuju na probleme s vidom kod djece, za X-Lab JGL-a objašnjava ugledna oftamologinja, doc. dr. med. Manca Tekavčič Pompe.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije ukupno je 2,2 milijarde ljudi u svijetu koji imaju neku bolest oka, a ona se mogla spriječiti kod najmanje milijardu osoba. Osim starenja i genetskih predispozicija, na zdravlje oka utječu i mnogi drugi čimbenici na koje sami možemo djelovati kako bismo spriječili nastajanje bolesti i zaštitili svoje zdravlje. Upravo su se zato prvi put u JGL-ovu istraživačkom centru X-Lab okupili vodeći oftalmolozi, neurolozi, nutricionisti, endokrinolozi, psihijatri, reumatolozi, otorinolaringolozi, estetski kirurzi, obiteljski liječnici, farmaceuti i inženjeri kako bi analizirali najnovija istraživanja i sveobuhvatnim pristupom otkrili kako se ispravno brinuti o zdravlju oka i zašto je to važno za cijelo naše tijelo.
Pri rođenju naš vid nije u potpunosti razvijen. Što to znači, na koji način i dokad se vid razvija?
Zdravom novorođenčetu razvijene su oči, vidni put i centar za vid u mozgu, no njegov vidni sustav još nije bio izložen vanjskim podražajima pa ga tek mora „naučiti“ upotrebljavati. U prvim danima života novorođenče pogledom slijedi veće predmete, a već za nekoliko tjedana svjesno odgovara osmijehom kada ugleda majčino lice. Majka od samog rođenja sudjeluje u uspostavi očnog kontakta s bebom, u početku je to uglavnom tijekom hranjenja kada novorođenče pomno promatra majku. Svi opisani odgovori na vizualne podražaje mogu se razvijati nešto sporije i postupno, ovisno o djetetu, ali sa šest tjedana sve bi bebe trebale imati kvalitetno ostvaren očni kontakt s majkom, svjesno joj se smijati kad je vide iako im se ona ne obraća te pogledom slijediti velike predmete. U najranijem razdoblju beba voli promatrati kontrastne crno-bijele uzorke, a tek nešto kasnije privlače je boje i lica.
Već u predškolskom razdoblju vizualna percepcija postupno dobiva obilježja vida odraslih osoba. Zbog toga neotkrivena refrakcijska greška oka ili druge neotkrivene bolesti oka u dječjoj predškolskoj i ranoj školskoj dobi mogu imati nepovratne posljedice na razvoj vida. Ovdje se posebice misli na ambliogeni rizični čimbenik koji se razvija sve do 15. godine života. U tom je razdoblju iznimno važno uočiti potencijalne ambliogene rizične čimbenike i pravilno ih liječiti, npr. poticati korištenje „lijenog“ oka tako da se pokriva zdravo oko, dovoljno rano otkriti i operirati urođenu kataraktu (sivu mrenu), propisati djetetu odgovarajuće naočale nakon pregleda vida (mjerenja refrakcije u cikloplegiji) i sl.
Iako za razvoj djetetova vida najviše možemo učiniti u najranijoj dobi, elektrofiziološka su ispitivanja pokazala da se čak i do 20. godine života oblikuju neuronske veze i optimizira se vidni put.
Koji su to znakovi koje bi roditelji trebali pratiti i provjeravati, a koji upućuju na zdrav razvoj oka?
U najranijem razdoblju roditelji trebaju obratiti pozornost na to kako novorođenče reagira na vizualne podražaje: prati li predmete do šestog tjedna života, je li uspostavilo dobar očni kontakt s majkom, prepoznaje li majčino lice i smije li joj se? U prvoj godini života čest je problem i prekomjerno suzenje očiju, pa tako i upala spojnice. Uzrok je suženje suznog kanala koji povezuje oko s nosom. Kod velike većine djece suzni kanal uredno se formira, roditelji samo trebaju redovito nekoliko puta dnevno masirati suznu vrećicu na što im ukazuje dječji pedijatar. Vrlo važan pokazatelj zdravih i pravilno razvijenih optičkih medija je i simetričan 'efekt crvenih očiju' u zjenicama. Zato predlažem roditeljima da svoje dijete fotografiraju telefonom ili fotoaparatom s uključenom bljeskalicom i isključenom opcijom 'korekcija crvenih očiju'.
Kasnije je u predškolskom razdoblju važno da roditelji obrate pažnju na djetetovo škiljenje, naprezanje očiju, okretanje očiju ili zakretanje glave kada dijete želi nešto točno vidjeti. Svi opisani znakovi zahtijevaju oftalmološki pregled.
FOTO: X-LAB
Kako to da očima nikad nije potreban odmor, a cilijarni mišić u oku koji izoštrava sliku je najmanji i najaktivniji mišić u tijelu?
Tvrdnja da očima ne treba odmor nije sasvim točna. Svi znamo situacije kada smo navečer jako umorni i teže fokusiramo sliku ili se teže usredotočujemo na vizualni podražaj, ili kada cijeli dan gledamo u ekran, pa nas oči počnu upozoravati tako da se javlja osjećaj pijeska u očima. Istina je, međutim, da se ne može svjesno upravljati sitnim mišićima na rubu zjenice koji otvaraju i zatvaraju zjenicu i tako reguliraju količinu svjetlosti koja ulazi u oko. Njima upravljaju živci, pa se zjenica širi, primjerice, kada smo uplašeni (otuda i izreka „u strahu su velike oči“).
Oba mišića na rubu zjenice, dilatator i sfinkter, također reagiraju na količinu svjetlosti u okolini. Kada ima puno svjetla, zjenica se skuplja (aktivira se sfinkter) i tako sprječava da previše potencijalno štetnog svjetla dopre do mrežnice. Kad ima malo svjetla, zjenica se širi (aktivira se dilatator) da možemo bolje vidjeti u mraku. S ove točke gledišta istina je da oko nikada ne odmara.
Kako oko stari? Imamo sve manje suza. Što se još događa s našim očima i vidom s godinama?
Najlakši način na koji si možemo predočiti starenje oka jest taj da dolazi do smanjenja elastičnosti njegova tkiva. Starenje oka obično primijetimo kada više ne vidimo nešto što smo nedavno mogli vidjeti. Razlog je slabljenje akomodacijske sposobnosti oka, što znači da se naš akomodacijski aparat više ne može prilagoditi određenim udaljenostima za vrijeme čitanja kao što je mogao nekada. Neko vrijeme taj problem možemo kompenzirati dobrim osvjetljenjem, ali vrlo brzo trebat ćemo nabaviti naočale za čitanje. Osim akomodacijskog aparata, starenju su podložna i druga tkiva i strukture oka.
Površina oka postaje sve više suha, a očna je leća tvrđa i tada se lako može razviti starosna makularna degeneracija ili nešto slično tome. S obzirom na to da je životni vijek stanovništva sve duži, sa sigurnošću možemo reći da će navedeni problemi starenja oka biti sve češći.
Kako na jednostavan način možemo zaštititi zdravlje naših očiju?
Oči su važan dio našeg tijela i za njih možemo najviše učiniti ako živimo zdravim životom.
Zdrav život znači dovoljno kretanja i sna, zdravu, redovitu i raznoliku prehranu, kontroliranje stresa i izbjegavanje navika kao što su pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola. No, oči moramo posebno zaštititi pri obavljanju poslova kod kojih su često izložene oštećenjima (npr. košenje trave kosilicom, zavarivanje i slično). Zaštitite oči od sunca sunčanim naočalama koje ne propuštaju štetne zrake svjetlosti. Prilikom duljeg rada uz ekrane moramo biti svjesni da refleksno manje trepćemo i tako povećavamo suhoću površine oka pa se u takvim slučajevima preporučuje primjena kapi za ovlaživanje oka.
Vrlo je važno prevenirati nastanak kratkovidnosti kod djece, što postaje sve veći problem djece školske dobi. Treba se pridržavati pravila 20–20–2: nakon svakih 20 minuta naprezanja očiju, dijete bi 20 sekundi trebalo gledati u daljinu, a svaki dan bi vani pri prirodnom izvoru svjetla trebalo provesti po dva sata.
Stručnjaci otkrivaju kako spriječiti svaku drugu bolest oka
Vodeći stručnjaci X-Laba, expert research huba JGL-a analiziraju za vas najnovija istraživanja i, primjenjujući holistički pristup otkrivaju kako se kvalitetno brinuti za zdravlje očiju i zašto je to važno za naše cijelo tijelo. Vodeći oftalmolozi, neurolozi, endokrinolozi, psihijatri, reumatolozi, nutricionisti, otorinolaringolozi, estetski kirurzi, obiteljski liječnici, farmaceuti i inženjeri donose što nam sve mogu otkriti suhe oči i koje simptome ne treba zanemariti, kako su oči povezane s imunitetom i kako imati svjež i bistar pogled svaki dan. Pročitaj više OVDJE!
Ekskluzivni dossier 'Superhrana za oči': Poznata nutricionistica otkriva 60 činjenica koje nam mogu poboljšati vid i produljiti život
Ono što jedemo može imati značajan utjecaj na ono što vidimo. Prema procjeni stručnjaka Harvard Medical School, određeni vitamini i minerali u hrani mogu imati ulogu u prevenciji dvaju najčešćih problema s vidom – katarakte ili očne mrene i makularne degeneracije, stanja koje uzrokuje sljepilo. Jedna od vodećih hrvatskih nutricionistica, koja je za X Lab analizirala znanstvene studije, upozorava: "Istina je, oči su izuzetno osjetljive na naše životne navike, i na prehranu, te čak stare prije ostatka tijela. Zato problemi s vidom ne ukazuju na to da su nas zahvatile samo tegobe oka, nego mogu ukazivati i na mnoge druge zdravstvene probleme u organizmu." Što je superhrana za oči? Kako pravilnom prehranom poboljšati zdravlje cijelog tijela, a pogotovo oči, i možemo li na taj način nadmudriti čak i genetske predispozicije? Na ova pitanja odgovara Sandra Krstev Barać, osnivačica nutricionističke klinike Funkcionalna medicina, koja upozorava na još jednu važnu vezu: "Poboljšanje zdravlja crijeva može povoljno utjecati na zdravlje očiju, što još jednom dokazuje da je sve u našem tijelu povezano". Pročitaj više OVDJE!
NAJDETALJNIJI IZVJEŠTAJ O ČUDU U LJUDSKOM TIJELU: Vodeći endokrinolog otkriva zašto je važno brinuti o zdravlju holistički
Naše tijelo sastoji se od bilijuna stanica, 78 različitih organa i više od 96 tisuća kilometara krvnih žila! Ono što izaziva divljenje je to što sve te stanice, organi i krvne žile zajedno funkcioniraju u nevjerojatnoj harmoniji koja nas održava živim. Naše srce ne kuca ako mu to ne kažu naš mozak i živčani sustav. Preko našeg oka – najvažnijeg od 5 osjetila – primamo više od 90 posto informacija. A prvi put za X-Lab jedan od vodećih endokrinologa i dijabetologa I autor više od 50 znanstvenih radova otkriva kako je zdravlje oka ogledalo zdravlja čitavog organizma: ‘Ovo nije puka izreka, već postoje ozbiljni projekti koji razvijaju sofisticiranu tehnologiju koja će moći pregledom očne pozadine predvidjeti rizik razvoja šećerne bolesti i kardiovaskularnih bolesti'. Pročitaj više OVDJE!
COVID-19 I OČI: Liječnik otkriva koje su sve bolesti češće zbog koronavirusa i kako se zaštititi!
‘Ozbiljne posljedice na zdravlje očiju možemo očekivati i zbog neodlaska na preglede ili neredovitih pregleda, uzrokovanih ili djelomičnim zatvaranjem i ograničenjima opterećenih zdravstvenih ustanova ili razumljivim strahom od dolaska u bolnice tijekom svih valova pandemije. Iako je velik broj oftalmoloških odjela i klinika odlično funkcionirao tijekom pandemije, posljedice već možemo uočiti kod naših pacijenata koji boluju od kroničnih očnih bolesti poput glaukoma, dijabetičke retinopatije ili senilne makularne degeneracije. Kod manjeg broja njih bolest se, nažalost, pogoršala’, upozorava za X-Lab JGL-a prof. dr. sc. Antonio Sesar, pročelnik Katedre za oftalmologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Pročitaj više OVDJE!
GAMING SPECIJAL: Liječnica, inženjer i popularna Twitcherica otkrivaju kako e-sportaši mogu poboljšati zdravlje oka i igrati još bolje
U ovom trenutku na svijetu ima više od 3,2 milijarde gejmera i više od pola milijarde pasioniranih pratitelja e-sporta, a na Twitchu, najpopularnijoj platformi za streaming videoigara, više je od 7 milijuna streamera! Prema izvještaju The State of Online Gaming 2021, gejmeri koji igraju povremeno svaki tjedan provedu osam i pol sati ispred ekrana, a oni profesionalni, e-sportaši, vježbaju znatno više: prosječno vrijeme igranja, osobito pred turnire, iznosi pet do deset sati dnevno! Kako i povremeni gejmeri i profesionalni e-sportaši mogu zadržati zdravlje očiju i ostvarivati još bolje rezultate i unatoč plavom svjetlu? Prvi put u Hrvatskoj, samo u X-Labu JGL-a, ekspertnom research hubu za zdravlje očiju, na ova pitanja odgovara tim stručnjaka: jedna od vodećih zagrebačkih oftalmologinja i sudska vještakinja za oftalmologiju dr. sc. Liana Ritz Mutevelić, prof. dr. Dubravko Babić iz Laboratorija za primijenjenu optiku FER-a, te jedna od naših najboljih gejmerica i twitcherica Anita Mandić ZEFYxo. Pročitaj više OVDJE!
OČI I KOSTI: Poznati reumatolog tumači što nam sve mogu otkriti suhe oči i koje simptome ne treba zanemariti!
Ne treba zanemarivati simptome i znakove na očima jer su neke od najučestalijih upalnih reumatskih bolesti povezane upravo s bolestima očiju. Tijelo je cjelina - simptomi i znakovi na bilo kojem organu mogu upućivati na bolest nekog drugog organa, pa tako i oči otkrivaju ili pomažu u otkrivanju nekih koštanih bolesti. Koje su bolesti povezane uz symptom suhog oka za X Lab JGL-a analizira dr. Šime Mijić, vodeći hrvatski fizijatar reumatolog i član Američkog društva za reumatologiju. Pročitaj više OVDJE!
Ako se slabovidnost djece otkrije na vrijeme, uspješnost liječenja veća je od 90 posto. Liječnica otkriva kako prepoznati simptom
Najčešći simptomi koji ukazuju na moguće probleme s vidom kod djece su približavanje predmeta, primjerice knjige, igračke ili mobitela, očima, sjedenje preblizu televizora kako bi bolje vidjeli, škiljenje, očigledan pogled 'ukrivo' , neprirodan položaj glave (namještanje) kako bi vidjeli predmet, pretjerano trljanje očiju, pretjerano suzenje očiju, pretjerana osjetljivost na svjetlost, crvenilo, čest umor i glavobolje, pretjerano treptanje. ‘Ako se slabovidnost kod djece otkrije na vrijeme, moguće ju je u više od 90 posto slučajeva izliječiti. Slabovidnost ograničava dijete u čitanju i učenju, a poslije u izboru škole i zanimanja te tako ima trajan utjecaj na budući život pojedinca, a predstavlja i značajan socioekonomski problem’, ističe dr. Dunja Šmidt, specijalistkinja dječje oftalmologije u Klinici za očne bolesti Sveti Duh za X-Lab – expert research hubu JGL-a. Pročitaj više OVDJE!
Utjecajni psihijatar tumači je li oko doista ogledalo duše i zašto se važno brinuti o zdravlju oči
Čak 90 posto informacija iz naše okoline primit ćemo preko očiju, a istodobno će oči ljudima u našoj okolini otkriti mnogo o nama. Oči prenose nevjerojatnu količinu kompleksnih društvenih i emocionalnih informacija. Prema istraživanjima koja istražuju vezu očiju, neurološkog i psihološkog sustava, utvrđeno je da način na koji gledamo može otkriti neke segmente naše ličnosti, kao i da oči mogu otkriti naše trenutno mentalno stanje. Je li oko doista ogledalo duše analizira prof. dr. Darko Marčinko. Predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb. Pročitaj više OVDJE!
Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji native tima Net.hr i JGL-a, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content&Technology – C3 Croatia.
