Obavijesti o povlačenjima prehrambenih proizvoda s polica trgovina postali su prilično redovna pojava u medijima. Samim time, postajemo sve zabrinutiji zbog kvalitete namirnica koje svakodnevno kupuju i konzumiraju. To se odnosi i na Hrvatsku. Prema istraživanju Eurobarometar koje je 2019. godine pod nazivom „Sigurnost hrane u EU“ provedeno u svih 28 zemalja članica Europske unije, Hrvati su zainteresirani za pitanja sigurnosti hrane više od prosjeka. Prema provedenoj anketi, građanima u Hrvatskoj je pri kupnji hrane najvažnija sigurnost hrane (69 posto ispitanih navelo je sigurnost kao jedan od tri najvažnija čimbenika prilikom kupnje), zatim cijena (kod 63 posto ispitanika) te porijeklo hrane (58 posto ispitanika).
U istom istraživanju, građani su odgovarali na pitanja o svojim najvećim strahovima kada je u pitanju hrana. Prema rezultatima istraživanja, najviše strahujemo od zaraznih bolesti od kojih obolijevaju životinje, trovanja hranom uzrokovana bakterijama, ali i zbog ostataka antibiotika, hormona ili steroida u mesu te ostataka pesticida u hrani.
Zdravlje nam je bitno, a znamo da je hrana koju jedemo jedan od ključnih preduvjeta za zdravlje organizma, čvrst imunitet i dovoljno energije za obavljanje svih obiteljskih i poslovnih obaveza koje su pred nama. No što to više uopće znači zdrava hrana? Zdrava hrana je ona koja u sebi sadrži dovoljno nutrijenata, vlakana, bjelančevina, proteina, vitamina i minerala. Osim liste tvari koje zdrava hrana mora sadržavati, postoji i podugačka lista tvari koje ne bi smjela sadržavati. Konkretno, ako se oslanjamo na rezultate provedenog istraživanja, to su različite vrste aditiva i pesticida, a kada je u pitanju meso, onda se na listi pojavljuju i hormonalni pripravci, steroidi i antibiotici koje se životinjama dodaju u hranu kako bi životinje bile što otpornije i što brže dosegnule potrebnu težinu i veličinu.
Paradoksalno, praksa u kojoj su uzgajivači počeli koristiti velike količine različitih vrsta antibiotika u prehrambenim smjesama životinja zbog prevencije bolesti životinja i suzbijanja bakterijskih infekcija, prema posljednjim istraživanjima dovela je do kotra efekta – bakterije su postale otporne na antibiotike pa takve bakterije konzumacijom mesa ulaze u ljudski organizam i mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme s dalekosežnim posljedicama. Primjerice, bakterija koja je posljednjih godina zadavala glavobolje uzgajivačima i krajnjim kupcima na području Europske unije je Campylobacter koja živi u peradi i može se prenijeti na ljude. Infekcija kampilobakterom dolazi za simptomima povišene temperature, proljevom i grčevima u želucu te gastroenteritisom, a kod kroničnih bolesnika moguće su i dodatne komplikacije. Prema podacima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), na području EU godišnje se zabilježi oko 246.000 slučajeva infekcije tom bakterijom kod ljudi, što ovu bakteriju svrstava u najčešću bolest koja se sa životinja prenosi na ljude na području Europske unije.
Postavlja se pitanje što učiniti kako bismo bili sigurni da je hrana koju jedemo zdrava. Životni tempo često nam ne ostavlja dovoljno prostora da se sami bavimo ekološkim uzgojem hrane kako bismo zbilja bili sigurni u ono što jedemo, stoga nam je povjerenje u proizvođače čiju hranu kupujemo izuzetno važno. Neki proizvođači nove su trendove u proizvodnji zdrave i sigurne hrane ipak shvatili ozbiljno i okrenuli se održivom uzgoju. U Hrvatskoj, za sada je PP Pipo Čakovec prvi je i jedini domaći proizvođač mesa od peradi s certifikatom za uzgoj pilića bez antibiotika koji se u trgovinama može pronaći pod brendom Međimursko pile.
Što točno znači certifikat bez antibiotika i tko ga dodjeljuje? Certifikat „Bez antibiotika“ koji je dobila tvrtka Pipo Čakovec izdala je nezavisna certifikacijska kuća DNV Adriatica koja djeluje u više od 100 zemalja diljem svijeta. Riječ je o certifikatu koji se izdaje nakon temeljitog pregleda cjelokupne vertikalno integrirane proizvodnje, i ustvari je riječ o garanciji da pilići koji se tamo uzgajaju u ni jednoj fazi svojeg životnog ciklusa nisu primili niti jednu vrstu antibiotika, hormona ili neke druge sirovine životinjskog podrijetla. Na taj način nastoji se spriječiti razvoj rezistencije na antibiotike kod ljudi.
Istovremeno, uzgajivači PP Pipo Čakovec se za prehranu životinja koriste prirodno proizvedenu hranu od žitarica, čime se postiže prirodan rast i razvoj životinja, što u konačnici znači kvalitetno i zdravo meso na policama trgovina i na našim tanjurima.
Sadržaj nastao u suradnji s partnerom Perutnina Ptuj prema najvišim uredničkim standardima Net.hr-a
