KAKAV SVIJET OSTAVLJAMO NAŠOJ DJECI? / Intervju s Borisom Trupčevićem: Hoće li AI tehnologija donijeti bolji sadržaj ili više fake newsa?

Image

Prema dostupnim podacima, 86 posto populacije smatra da su bili izloženi fake newsu i sve je veći izazov kako razviti kritički pristup svim dostupnim sadržajima i sumnjivim medijskim izvorima

28.8.2023.
11:32
VOYO logo

Prije nekoliko mjeseci, na internetu se pojavila audio snimka u kojoj glumica Ema Watson, popularna Hermiona Granger iz serijala Harry Potter čita ulomke iz knjige Mein Kampf Adolfa Hitlera. Ubrzo se ispostavilo da je snimka lažna, odnosno generirana AI alatom Prime Voice AIstartupa ElevenLabsa. No, šteta je već učinjena, a iz startupa su poručili da će početi aktivno raditi na mehanizmima provjere i kontrole kako se ovakve zloupotrebe više ne bi ponavljale. No, uz sve širu rasprostranjenost različitih softvera i AI alata, postaje sve veći problem kako na internetu razlikovati istiniti sadržaj od onoga koji je generirala umjetna inteligencija. Pitanje koje sve zanima jest i hoće li ChatGPT i slični generativni AI alati dovesti do porasta lažnih vijesti ili dovesti do povećanja kvalitete medijskog sadržaja, a nameće se i pitanje hoće li AI tehnologija u nekom trenutku zamijeniti kreatore sadržaja.

Tu je i sve izraženiji problem cyberbullyinga, koji je s pojavom AI alata dobio novo, potencijalno vrlo moćno oružje, a kojem su najizloženije mlađe generacije. O svemu tome razgovarali smo s medijskim konzultantom Borisom Trupčevićem koji je dugi niz godina radio kao glavni urednik i direktor u Styria grupi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Nije kriva tehnologija, krivi su ljudi“

Za početak, pitanje koje se prirodno nameće je koliko se online svijet promijenio u posljednjih desetak godina i koliko će na njega utjecati pojava AI sustava. „AI modeli postoje u javnoj upotrebi već desetak godina, samo što uglavnom nismo bili svjesni kako funkcioniraju algoritmi Googlea, Facebooka i niza drugih digitalnih platformi. Možemo reći da je AI tehnologija na mala vrata ušla u naše živote, a sada, s pojavom ChatGPT-a i sličnih generativnih AI alata, ostali smo zatečeni jer uvelike nadmašuju ono što smo mislili da je moguće“, kaže naš sugovornik.

„Upravo zbog široke dostupnosti ovih alata, već se događa velika promjena koju možemo usporediti s dolaskom samog interneta, odnosno s trenutkom kada je internet postao dostupan svima. Do tog trenutka, world wide web je bio lijepo mjesto kojeg su koristili sveučilišni profesori i studenti u svojem radu i za plemenite svrhe. No kada je postao dostupan svima, pretvorio se mjesto koje mnogi zloupotrebljavaju za širenje teorija zavjere, fake newsa i online prijevare. Ključni trenutak se dogodio 2000-tih, pojavom mobilnih telefona i društvenih mreža. Tada je krenulo nekontrolirano širenje baš takvih negativnih pojava u online prostoru. Ali za to nije kriva tehnologija, krivi su ljudi“, objašnjava Boris Trupčević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Kada se tek pojavio Facebook, nitko nije mogao predvidjeti što će se sve dogoditi na toj platformi. Isto vrijedi i za AI alate. Ako gledamo medijsku industriju, ali i šire, AI tehnologija zamišljena je kao nešto što će unaprijediti naše živote, povećati produktivnost, pa se samim time može upotrijebiti za podizanje kvalitete sadržaja“, ističe. 

„Ali kada se nađe kada se nađe u krivim rukama, postoji ozbiljan potencijal za zloupotrebu jer uvijek ima onih koji nemaju dobre namjere i koji će AI alate koristiti za različite manipulacije i prijevare. Nevolja je u tome što još uvijek nismo pronašli djelotvoran način da se ove pojave ograniče i stave pod kontrolu. Razlog tomu je nedostatak kvalitetne regulative“, dodaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image

„Kritičar sam globalnih platformi jer smatram da ne čine dovoljno da spriječe pojavu negativnih stvari koje se na njihovim platformama događaju. Njihovi vlasnici se na to teško odlučuju jer je komplicirano, skupo, smanjuje profit – ali i zato što ne postoji učinkovit mehanizam koja bi učinkovito mogla kontrolirati velike količine sadržaja i sve korisnike društvenih mreža“, dodaje. „Postoji AI mehanizmi za detekciju problematičnih, uvredljivih i lažnih objava, no strojevi nisu savršeni, a ljudi su vrlo maštoviti i uvijek nađu način da plasiraju i šire dalje – po cijelom svijetu. Dakle, to nije dovoljno i ne možemo se samo na to  oslanjati“, ističe.

Kod eksplozije širenja fake newsa, teorija zavjere i porastom sumnjivih izvora informiranja, postavlja se pitanje kako zaštititi djecu koja su tome najizloženija. Mlađe generacije pretežno se informiraju na različitim društvenim mrežama, na kojima provode najviše vremena, a tu pak ne postoje dovoljno kvalitetni mehanizmi provjere točnosti informacija, vijesti i ostalog sadržaja. Samim time, postavlja se pitanje kako kod djece potaknuti razvoj kritičkog razmišljanja kako oni sami ne bi postali žrtve različitih podvala koje se mogu pronaći na internetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Razvoj kritičkog razmišljanja ide kroz edukaciju

„Mogu podijeliti s vama svoje osobno iskustvo. Moja su djeca odrastala s razvojem društvenih mreža. Shvatio sam da neke zabrane i ograničenja na sat ili dva dnevno, bez bilo kakvog objašnjenja, jednostavno ne prolaze. Odnosno, prolaze do neke dobi, do koje im možete ograničavati pristup pametnom telefonu ili određenim sadržajima. Ali što nakon toga? Shvatio sam da je potrebno educirati prvo sebe, a onda i vlastitu djecu, o svim potencijalnim opasnostima. Primjer – pronašao sam članak u kojem je objašnjeno kako smartphone djeluje na ljudski mozak, tako što utječe na porast dopamina, a kada izmakne kontroli, može se usporediti s ovisnosti o kokainu. Zatim, u članku je temeljito pojašnjeno što se čovjeku događa počne pretjerivati s korištenjem mobilnog telefona i društvenih mreža. Taj sam članak dao djeci da ga pročitaju, a nakon toga morali su napisati što su shvatili iz pročitanog. Tada su me mrzili, ali danas moj najstariji sin mlađoj braći prenosi znanje. Drugim riječima, u početku se pojavio otpor, ali informacija je ostala“, kaže.

„Slično sam metodu primijenio kod e-mail pokušaja prijevare. Isprintao sam e-mail, pokazao ga djeci i pitao ih da mi pokažu što je tu pogrešno. Tvrde zabrane bez objašnjenja nemaju nikad učinka, jedino edukacija“. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„U tom pogledu, svatko od nas ima osobnu odgovornost, no smatram da je potrebna kvalitetna regulacija, a tu je najveća odgovornost države koja mora svim ovim aktualnom pojavama u online svijetu posvetiti mnogo više pažnje. Ne samo kod nas, kako postaviti regulatorni okvir svugdje je goruća tema, no problem je u tome što zakonodavci nisu dovoljno upućeni u problematiku i ne razumiju je dovoljno. Problem je naravno i to što je teško regulirati nešto je tek u nastajanju, konstantno se mijenja i razvija, kao što je to slučaj s internetom, od meme kulture, viralnosti društvenih mreža, pa sad i AI alata“, kaže.

Ključno je postavljanje regulativnog okvira koji će donijeti ista pravila za sve

„Unatoč tome, regulacija je ključna i na tome treba intenzivnije raditi. Treba reći i da se, nasuprot uvriježenom mišljenju, regulacijom neće ograničiti sloboda. Moramo se podsjetiti da fundamentalna sloboda podrazumijeva odgovornost i obaveze. Uostalom, svaka industrija je podvrgnuta strogoj regulativi – od farmacije do građevinarstva i svima je jasno zašto je to tako. U krajnjoj liniji, promet u kojem svi sudjelujemo ima jasno postavljena pravila kojih se svi moraju pridržavati kako bi promet bio siguran za sve sudionike. Po istom principu, treba postaviti čvrsta pravila igre koja će vrijediti i na internetu“, naglašava Boris Trupčević.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Javni prostor, a veliki dio tog javnog prostora je online, danas je radikalno dereguliran. Kod mnogih ljudi koji aktivno sudjeluju u virtualnom svijetu izblijedjeli su etički, pravni i ostali kodeksi ponašanja, svatko se ponaša kako hoće i pritom ne razmišlja kako utječe na druge ljude, na djecu i mlade, ali i na društvo u cjelini. U ovakvoj situaciji, kada je javni prostor postao "divlji zapad", negativne pojave će se u budućnosti samo množiti. Zato je regulacija koja će adresirati, kvalitetno prepoznati i uobličiti sve te negativne pojave te propisati adekvatne kazne - neizbježna. Jednaka pravila moraju vrijediti za sve. I to ograničavanje nije ograničavanje slobode govora, to nije fašizam – to je civilizacija“, ističe.

Image

Kao jedan od primjera kako nedostatak regulacije na internetu otvara prostor za zloupotrebu jest i sve raširenija pojava cyberbullyinga, a žrtve su često djeca. S pojavom AI alata, koji se koriste anonimno i bez ikakve kontrole, cyberbullying bi mogao postati još veći i rašireniji problem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potrebna je kontinuirana edukacija i veći angažman nadležnih institucija

„Kada govorimo o cyberbullyingu, riječ je o pojavi koju treba nazvati pravim imenom – cyberbullying je zločin. I ovdje država mora učiniti mnogo više da se nadležnim institucijama i obrazovnim institucijama osiguraju djelotvorniji alati i okruženje za suzbijanje takvih pojava. Potrebna je kontinuirana, suptilna edukacija kroz koju će djeca shvatiti ozbiljnost takvih postupaka, da takva ponašanja nisu bezopasna i da mogu traumatizirati žrtve koje će svoje traume nositi do kraja života. I da, za takve zločine potrebne su kazne. Djeca su djeca, ne mogu snositi odgovornost za ono što rade, ali odgovornost moraju snositi njihovi roditelji, onaj netko tko ih je doveo u situaciju da se pretvore u bullyije. Kroz odgoj i kod kuće i kroz obrazovne institucije, djeci se treba jasno dati do znanja da će takva ponašanja imati posljedice. Isto tako, djeca moraju znati kako se zaštititi i kome se obratiti ako postanu žrtve ovog ili bilo kojeg drugog tipa zlostavljanja. U svemu tome ulogu mogu i trebaju imati civilno društvo i kompanije koje su upućenije u problematiku, pa kroz različite kampanje i edukativne inicijative mogu dati svoj doprinos“, kaže.

„Na kraju, potpuno je jasno da AI alati imaju veliki potencijal koji može unaprijediti naše živote, na način da će olakšati brojne poslove i povećati produktivnost i kvalitetu, u svim industrijama, ne samo u medijskoj. Međutim, treba naglasiti – umjetna inteligencija uči i učit će i dalje od ljudi, i ono najbolje i ono najgore od ljudi, i zato uvijek mora ostati pod nadzorom čovjeka. Iako je nazivamo inteligencijom, ona je još uvijek daleko od stvarne ljudske inteligencije, i to se neće tako skoro promijeniti“, zaključuje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Projektom i istoimenom kampanjom #Boljionline koju je pokrenula A1 Hrvatska u suradnji s Centrom za sigurniji internet, predstavljena je platforma Bolji online kojoj je cilj povećati sigurnost svih korisnika na mreži i osigurati pozitivno okruženje.

Na platformi Bolji online korisnici mogu pronaći mnoštvo korisnih informacija koje se odnose na prednosti, ali i opasnosti tehnologije, kako se odgovorno koristiti internetom i tako sažuvati zdravlje, dobrobit i povezanost sa svima koji su nam bitni u životu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sadržaj nastao u suradnji s RTL native timom i A1 Hrvatska.

FON
Gledaj od 27.srpnja
VOYO logo